Blaženka Zvošec (HSLS) započela je svoj načelnički mandat u Općini Kotoriba prije tri godine, dok je prije toga bila na mjestu zamjenice načelnika.
Kako su se rezultati lokalnih izbora u toj općini prije četiri godine razvodnili, ne omogućujući nijednoj od političkih opcija da figurira kao vladajuća, HSLS se priklonio HDZ-u i DC-u.
- Oni su jednostavno bili fleksibilniji i nikoga nisu isključivali iz mogućih dogovora, dok su SDP i HSS to činili. Nismo htjeli zanemariti ranije dobre suradnje, a i željeli smo biti kompatibilni sa županijskom vlašću, objašnjenje je koje na tu temu nudi načelnica Blaženka Zvošec. U ovom trenutku na području Općine Kotoriba prilično je živahno. Ako se to ne vidi golim okom, onda se prepoznaje u projektima koji su u tijeku ili predstoje. Među njima je izgradnja pješačko-biciklističke staze, izgradnja kanalizacije, opremanje Gospodarske zone, otvaranje nove zgrade Osnovne škole Kotoriba s pripadajućom sportskom dvoranom.
Pitamo načelnicu B. Zvošec da pojasni razloge prolongiranja datuma otvaranja škole, novog doma osnovaca koji nastavu još uvijek polaze u 140 godina starom, ali dobro održavanom, objektu.
- Bili smo uvjereni da će nastava drugog polugodišta započeti u novim prostorima jer se ukupna gradnja kretala u predviđenim rokovima. Međutim, koncem 2008. utvrđeni su nedostaci unutarnjeg uređenja koji su u međuvremenu sanirani i sada se škola oprema. Konkretno, radilo se o ispucaloj žbuci, no, nedostatak nije imao veze sa statikom, već s estetikom. Otvorenje predviđamo ovih dana, početkom veljače, jer to nam je objekat od višestruke važnosti. Uz rad škole, omogućit će djelovanje udruga i klubova. Imamo dobre košarkaše koji treniraju u Donjoj Dubravi, no, tu su i druge sfere društvenog života
Koliko je koštala gradnja, koliki je udio Općine Kotoriba?
- Ovo je projekat od 25 milijuna kuna. Valja reći da smo željeli trodijelnu dvoranu na koju, prema standardu, nismo imali pravo. Zato nam je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo sufinanciranje školske zgrade u omjeru 80:20, a dvorane 60:40. Udio Općine je 4,2 milijuna kuna, isto koliko i Županije. Zemljište i infrastruktura su naši, pa se ovaj udio od 20 posto za školsku zgradu zapravo pretvara u tu vrijednost.
Konkretno, za školu ste izdvojili simboličan iznos u novcu i uglavnom ste se zadužili zbog dvorane?
- Da, uzeli smo kredit od 3,5 milijuna kuna koji smo, nakon dvije godine počeka, upravo počeli otplaćivati. Rata kredita je 240 tisuća kuna na deset godina.
Hoće li to zakočiti provedbu nekih drugih projekata?
- Ne, nama ovu ratu neće biti problem isfinancirati, a za dodatne eventualne kredite još imamo prostora. Projekti koji su u tijeku odvijaju se nesmetano i nema bojazni da će zbog škole i sportske dvorane trpjeti drugi.
Što predviđate činiti s objektom, sada već, stare škole?
- Već smo uputili zahtjev Županiji da je se uvrsti u Mrežu srednjih škola. Nadamo se da će srednjoškolsko obrazovanje biti obavezno, a Kotoriba bi bila prikladna za obrazovanje u voćarstvu, informatičkim smjerovima, gimnaziji.
Uz nasip bezbrižni
Među malobrojnim ste općinama koje ekonomsku cijenu vrtića sufinanciraju sa 60 posto.
- Vrtić super funkcionira i ne žalimo novac za djecu, tako da smo s ovih 60 posto doista među rijetkima. Pri vrhu smo popunjenja kapaciteta i svakako bismo morali proširiti ustanovu. O tome smo već započeli razgovore jer postoji interes da se u vrtiću zbrinu i djeca od 1 do 3 godine starosti koju se još uvijek ne upisuje. Trenutno novac za to nemamo, ali to ne znači da ga u skoroj budućnosti nećemo predvidjeti i pronaći način da se dogradnja isfinancira.
U minule tri godine izgrađen je nasip na Muri. Koliko je to utjecalo na opći pristup vlasti u vođenju Općine?
- Usudim se reći da nam je to bio najvažniji moment jer, tako dugo dok je nad nama vrebala opasnost izlijevanja rijeke iz korita, teško je bilo živjeti, raditi i planirati. Nasip su podigle Hrvatske vode i uložile 14 milijuna kuna. Situacija je bila alarmantna, no, sad smo mirniji.
Što ste onda, u miru, budžetirali za ovu godinu?
- Upućena nam je kritika zbog ambicioznog proračuna od 15 milijuna kuna, no, tvrdim da on nije neostvariv. Izvorni prihod nam je 4,5 milijuna kuna, isto toliko planiramo dobiti iz županijskog i državnog proračuna, a razliku kroz fondove i eventualna zaduženja. U ovoj godini predviđamo sanaciju 16 kilometara nerazvrstanih cesta za 8,5 milijuna kuna, o čemu smo već potpisali ugovor s EIB-om. Mi ćemo osigurati 40 posto tog iznosa, a čak i ako se zadužimo, druge investicije neće trpjeti. Tu priču povlači još nešto. Ne bismo željeli sanirati dijelove koji još uvijek nemaju kanalizaciju i sad smo uprli sve snage da prvo isposlujemo zacjevljenje u potpunosti. Lani smo spojili kanalizaciju za novu školu i dvoranu te spoj prema budućoj cesti s pješačkom stazom u Ulici P. Miškine. Sad radimo na dionici Ulice A. Stepinca i kandidirali smo je kod Ministarstva poljoprivrede dobivši 200 tisuća kuna. Razliku od 140 tisuća probat ćemo dobiti od Hrvatskih voda.
Bilo je nekih iskrica oko kanalizacije jer je dio zacijevljen još prije četrdeset godina.
- Mi smo rijetki koji kanalizaciju grade 40 godina. Imamo stari i novi dio, a Međimurske vode žele preuzeti samo novu kanalizaciju. Nije beznadno, razgovori su daleko odmakli, pa se nadam povoljnom rješenju. Zabrinjava nešto drugo. Na istovjetnoj smo trasi za radove 2008. platili dvostruko više nego 2007. godine. Cijena građevinskih radova drastično raste, što je teško shvatljivo.
Puni se gospodarska zona
Kakav je interes za novu gospodarsku zonu?- Vrlo dobar. Domaći poduzetnici žele se širiti, dolaze novi i imamo interesente iz inozemstva. Nedugo smo prodali parcelu od 6.000 kvadrata, što je 650 tisuća kuna prihoda. Zbog veličine zone, opremanje infrastrukturom podijelili smo u tri faze i prva je gotova.
Investitorima uvjetujete podizanje objekata u roku pet godina i time špekuliranje zemljištem svodite na minimum.
- To smo primorani učiniti, ali to je i element zaštite i poticanja razvoja. U zamjenu za to, cijena je vrlo popularna, tek 10 kuna po kvadratu, a investitori oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa. Uvjetujemo da se u roku dvije godine ishodi sva potrebna dokumentacija do građevinske dozvole i u roku pet godina podigne objekat. Oni koji nemaju takav ugovor ranije su kupili parcele koje sad stoje prazne.
Jeste li još nešto kandidirali prema fondovima?
- Zasad ne. Za područje cijele Općine imamo građevinsku dozvolu za kanalizaciju i to nam je prioritet završiti.
Ostaju li mladi ljudi u Kotoribi?
- Inzistiramo na razvoju gospodarstva i mislim da smo tu dosta daleko odmakli jer smo mlade ljude uspjeli zadržati u našoj sredini. Ovdje imaju posao i egzistenciju, a mi smo prodali gotovo sve parcele u stambenim zonama. Predstoji nam izrada DPU-a za novu ulicu i nove stambeno-poslovne zone. Imamo pozitivan odjek jer se trudimo omogućiti lijep život u Kotoribi. Imamo vrtić, školu, mjesnu knjižnicu, uskoro mjesto za društvena događanja. Lijepo je živjeti ovdje.
Iz Vašeg kuta - Kotoriba sutra?
- Nismo mi slijepo crijevo, nismo na kraju, već na početku Međimurja. Naša pozicija ima nedostatke i prednosti. Kotoriba će u budućnosti, kad se ukinu granice, biti lijep mali gradić savršenog položaja. U skoroj će se budućnosti ona otvoriti iz prometne izolacije, zahvaljujući pomurskoj magistrali, trasi ceste prema Goričanu, uz Muru, s priključkom na autocestu.
Sa susjedima radite na projektu mosta za Murakeresztur.
- Projekat mosta Kotoriba - Murakeresztur je gotov, pa ćemo uz željeznički imati i ovaj cestovni. Očekujemo da će radovi započeti uskoro jer je najavljeno da će tome prionuti nakon otvaranja novog graničnog prijelaza.
Kakav je društveni život Kotoribe?
- Vrlo dobar i bogat. Imamo 22 udruge, od kulturno-umjetničke preko sportskih i rekreativnih do Savjeta mladih i Udruge žena. Turistička zajednica je aktivna i sve to objedinjuje. Još nam preostaje agresivnija promocija ovdašnjih događanja.
Načelnica? Županica?
Hoćete li se ponovo kandidirati za načelnicu u Kotoribi?
- U dilemi sam. Nakon 12 godina rada u Općini, smatram da smo u HSLS-u donekle ispunili svoje vizije. Za predstojeće lokalne izbore još uvijek vodimo razgovore unutar stranke, raspravljamo o imenima. Možda se nešto iskristalizira na županijskoj razini.
Aludirate da ćete biti kandidatkinja za županicu?
- Vidjet ćemo, na vrijeme ćete znati.
Smatrate li da ste dobro odradili posao načelnice?
- Teško je govoriti o samom sebi, no, rekla bih da jesam. Tim više što imamo vrlo napornu oporbu koja je mogla omogućiti da se napravi još više, samo da je bila konstruktivnija.
Mislite na SDP? Zašto su naporni?- Uvijek su tražili iglu u plastu sijena i nešto čega nema, samo kako bi našli razlog da se nešto ne realizira. To me smeta. Svi smo mi Kotoripčani i nitko neće biti sretan ako se ne realizira projekt, primjerice, škole. Nema tu visoke politike, živimo jedni s drugima i interes nam je svima da projekti jednostavno idu, da nam život bude bolji, ugodniji, kvalitetniji. Kažu u SDP-u - pomogao nam je HDZ. Rekla bih da nam je doista puno pomoglo to što smo kompatibilni sa županijskim strukturama i državnom razinom kojom upravlja koalicija HDZ-HSLS-HSS, ali gledajući s pozicije načelnice uvijek ću reći da načelnik može biti bilo tko, samo nek novac dođe k nama. Sami smo sebi jalni. Oporba je uvijek jahala na proceduri, bez ičeg opipljivog i bez konkretnih prijedloga. Imali su prilike u prethodnom mandatu nešto učiniti, a sad samo pitaju što se čeka. Državna revizija dala nam je dobro mišljenje i to dokazuje da smo radili kako valja.
Info: List Međimurje, Aleksandra Ličanin
