SRETAN BOŽIĆ I SRETNU NOVU GODINU
ŽELE VAM
SVI ČLANOVI
HSLS-a MEĐIMURSKE ŽUPANIJE!
24.12.08
23.12.08
Božićni video
Video: "White Christmas":
Video: "Christmas"
Video: "Last Christmas - crazy frog":
Video: "Britney Spears - My Only Wish"
Video: "Christmas"
Video: "Last Christmas - crazy frog":
Video: "Britney Spears - My Only Wish"
13.12.08
U Samoboru održane sjednice Predsjedništva i Središnjeg vijeća HSLS-a te turnus HSLS-ove Političke akademije
Od 9 sati na Trgu Kralja Tomislava je održana humanitarna akcija Ogranka HSLS Samobor na kojoj su se prodavali prigodni blagdanski ukrasi, a novčani prihod je namijenjen udruzi Nova budućnost (djeca bez roditelja) i Centru za odgoj i obrazovanje Lug.
U 10 je održana sjednica Predsjedništva stranke, a zatim je u 11 započela i konferencija za novinare na kojoj su bili nazočni predsjednica stranke Đurđa Adlešič, zamjenik Davor Žmegač, potpredsjednici Želimir Janjić i Stanko Zrilić i savjetnik za gospodarstvo Davor Štern.
Potom je u 11.30 sati započela sjednica Središnjeg vijeća, na kojem je predsjednica stranke podnijela izvješće o radu i funkcioniranju stranke između dvije sjednice tog stranačkog tijela.
U isto je vrijeme u susjednoj prostoriji održan novi turnus predavanja Političke akademije HSLS-a. Polaznicima su predavanja održali Božo Skoko, asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i Ivan Tanta. Oni su govorili o brendiranju gradova te komunikaciji između vlasti i građana.
Nakon završetka sjednice Središnjeg vijeća u hotelu je organiziran ručak, a polaznici Političke akademije slušali su zanimljiva i poučna predavanja i u popodnevnim satima.
Izvor: HSLS
U 10 je održana sjednica Predsjedništva stranke, a zatim je u 11 započela i konferencija za novinare na kojoj su bili nazočni predsjednica stranke Đurđa Adlešič, zamjenik Davor Žmegač, potpredsjednici Želimir Janjić i Stanko Zrilić i savjetnik za gospodarstvo Davor Štern.
Potom je u 11.30 sati započela sjednica Središnjeg vijeća, na kojem je predsjednica stranke podnijela izvješće o radu i funkcioniranju stranke između dvije sjednice tog stranačkog tijela.
U isto je vrijeme u susjednoj prostoriji održan novi turnus predavanja Političke akademije HSLS-a. Polaznicima su predavanja održali Božo Skoko, asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i Ivan Tanta. Oni su govorili o brendiranju gradova te komunikaciji između vlasti i građana.
Nakon završetka sjednice Središnjeg vijeća u hotelu je organiziran ručak, a polaznici Političke akademije slušali su zanimljiva i poučna predavanja i u popodnevnim satima.
Izvor: HSLS
9.12.08
Intervju sa Josipom Grivecom, načelnikom Općine D. Vidovec
Josip Grivec, predsjednik međimurskog HSLS-a, jedini je predsjednik županijske organizacije jedne stranke koji ujedno vodi jedinicu lokalne samouprave. U razgovoru za list Međimurje koji dotiče aktivnosti vezane uz svakodnevicu Općine Donji Vidovec, ali i trenutne stavove socliberala o predstojećim lokalnim izborima, našeg sugovornika pitamo koliko njegova pozicija načelnika pomaže reputaciji HSLS-a u Međimurskoj županiji općenito.
- Siguran sam da to u sebi nosi određen utjecaj na poimanje HSLS-a kao stranke, njezine ideje i djelovanja. Smatram to prednošću i nečim što ljudi prepoznaju u kontekstu reputacije kakvu liberali žele imati među građanstvom. Za samu stranku podrazumijeva se želja da bude što bliskija problematici vođenja lokalne samouprave i njezinih građana i u tome zasad sudjelujemo u mjeri koja će u budućnosti, vjerujem, biti veća. S tim u vezi, uvijek volim naglasiti da čekam konkretniju decentralizaciju države, pa da svi lakše radimo i planiramo obaveze jer je potreba mnogo.
U političkim ste krugovima poznati kao osoba koja često govori o potrebi prave decentralizacije?
- Moram priznati da vidim određene pomake u toj sferi. Međutim, uzmemo li u obzir naše nakane da uđemo u društvo Europske unije na koju se svi stalno pozivamo, onda je taj korak preskroman. Hrvatskoj je potrebna prava decentralizacija jer se u nekim segmentima, pogotovo onim materijalnim, centralizacija javlja u punom smislu tog pojma. Da budem jasniji, obaveze nam se stalno proširuju i dodaju jedna na drugu, a novac ne.
Želite reći da oni koji nisu bliski sa središnjom vlašću teško mogu planirati realizaciju svojih programa?
- Novac ide u jedan centar. To je problem svake lokalne sredine i svaka od njih uvelike ovisi o središnjoj vlasti i o tome u kojoj ćemo mjeri pronaći njezinu podršku. Time gubimo i vrijeme i koncentraciju i prilike. Svojim novcem lakše bismo kratkoročno i dugoročno planirali. Bio bi to najbolji poticaj za razvoj svih sredina. Dat ću primjer susjedne Mađarske u kojoj lokalne jedinice s 500 do 800 stanovnka imaju tim od troje, četvero ljudi koji ih vode. Mi za to nemamo novaca.
Mislite li da bi decentralizacija rasteretila ministre u Vladi i saborske zastupnike i za koliko bi Općina Donji Vidovec na taj način povećala svoj proračun?
- Ne samo da bi se navedene rasteretilo poslova koje sada rješavaju za potrebe lokalnih jedinica, a sve to mogu riješiti i same jedinice, već bi se ostavilo prostora da se i ministri i zastupnici u Saboru koncentriraju na poboljšavanje legislative i svih drugih doticajnih točaka. Kad bi se povećanje našeg proračuna određivalo u nekakvom prosjeku, onda bi on bio tri puta veći. Da je doista trostruko veći, mi bismo puno više toga napravili i to bi se izvana daleko vjernije vidjelo. Natječaji jedina šansa(?)Ukupno gledano, Hrvati se premalo javljaju na natječaje europskih fondova.
Kako je to u Općini Donji Vidovec?
- Mi se javljamo na sve natječaje koji izlaze, a u njima vidimo mjesto za općinske projekte. U posljednje vrijeme projekti su nam prihvaćeni, i to je zasad jedini put ka napretku, jer svojim sredstvima mnoge stvari nikad ne bismo ni završili ni započeli. Mi unaprijed znamo na što ćemo potrošiti proračun jer je Općina praktično servis. Plaćamo vrtić, javnu rasvjetu, komunalije i premalo je prostora za investicije. Za nove iskorake trebamo pomoć države i fondova, a ponekad nam treba i malo sreće.Iduće godine krećete u modernizaciju cesta i gradnju školske zgrade.
Pretpostavljam da su to središnji projekti Općine za 2009. godinu...
- Jesu i puno znače Donjem Vidovcu. Projekt modernizacije cestovne infrastrukture odobren nam je u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, ide na prijevod i potom na kandidaturu prema Svjetskoj banci. Zbog naših malih prihoda omjer financiranja bit će 90:10, dakle 90 posto iznosa osigurat će Svjetska banka, a 10 Općina. Projekti za školu također su gotovi i gradnja će započeti u proljeće, što je jedan od središnjih projekata Međimurske županije. Lokacija je dobra, u neposrednoj blizini nogometnog igrališta, na prostoru koji kasnije može primiti i sportsku dvoranu.
Kako stojite s osnivanjem poduzetničke zone?
- To je priča koja ima svoju povijest zbog loše riješenih imovinskih pitanja iz doba komasacije, no da time ne zamaram - mi smo nedavno razriješili i to pitanje tako što ćemo otvoriti Poduzetničku zonu Jug koja će biti u blizini Hotela Golf. Imamo teren od 12 hektara koji je ranije koristila tvrtka Agromeđimurje. S njima smo dogovorili da više neće raditi na tom zemljištu kako bismo mogli razvijati poduzetništvo i otvarati radna mjesta.
Kakav je interes investitora?
- Solidan, već pet poduzetnika ima osigurane uvjete i to će nam donijeti nekoliko desetaka radnih mjesta. Oni će već u proljeće moći početi graditi. Stipendije na kopirki.
Zašto ne stipendirate studente? Proračun je preskroman?
- Naš je proračun 2,4 milijuna kuna ako uračunamo dotacije Županije i države. Doista nemamo prostora za stipendije. Ne želimo raditi razliku i stipendirati jedno ili dvoje studenata, a drugima ne dati priliku. Tome smo doskočili tako što studentima omogućavamo da u uredu Općine besplatno fotokopiraju skripte i literaturu. To činimo i školarcima. Po izračunu koji smo izradili, za kopiranje smo trošili 45 do 50 tisuća kuna u godini jer stvarno kopiramo sve. Ove je godine ta cifra pala na 30 tisuća kuna jer očito materijali kolaju među djecom, pa se i kod nas pritisak smanjio. Voljeli bismo stipendirati naše studente, skloni smo pomoći, međutim, morat ćemo čekati bolja vremena i decentralizaciju.
Pripremate li božićne darove za staračka domaćinstva?
- Kao i svake godine. Ponekad darujemo poklon bon za trgovinu, a ponekad namirnice i korisne stvari. Ove ćemo godine vjerojatno pribjeći ovoj drugoj opciji. Osim toga, već osamnaest godina organiziramo tradicionalno druženje s hendikepiranom djecom i njihovim roditeljima. Datum je fiksan - 26. prosinca. To druženje možda nije neki osobit poklon, ali je specifičan prijateljski odnos od kojeg mi se i sada, kad o tome pričam, koža ježi. To je susret kojem se odazovu i udruge i klubovi i pojedinci. Trebamo njegovati to zajedništvo koje nemaju baš sve sredine. Roditeljima hendikepirane djece možda ne možemo materijalno znatno pomoći, ali im barem možemo pružiti moralnu podršku.
Ponovo načelnik?Kanite li se u svibnju 2009. ponovo kandidirati za načelnika Općine Donji Vidovec?
- Pitanje je zapravo teško, no sasvim sigurno ću se kandidirati.
Zašto je pitanje teško?
-Postoje i druge mogućnosti.
Imate drugih ambicija? Kandidirati se za župana? Podržati neku drugu opciju?
- Ne znam što će biti. Još je preuranjeno o tome govoriti. Mogu vam samo potvrditi da smo sa svima spremni razgovarati. Na županijskom vijeću HSLS-a konkretizirali smo namjeru da budemo otvoreni za razgovore u svim sredinama, sa svim strankama - ako pronađemo zajedničke interese u ciljevima, ali da s pripremama za lokalne izbore započnemo samostalno. Naglasio bih da naši ogranci nikada nisu imali ograničenja i neće ih imati ni sada. Ako vide prostor za predizborno koaliranje, dobit će zeleno svjetlo. Važna nam je realizacija planova i programa, a ne pozicije i bilo čije uhljebljenje.
Kakvo je Vaše mišljenje o Branku Levačiću i njegovom vođenju Županije punih osam godina?
- Branko Levačić je u dva mandata bio župan i znamo kako se to mora raditi. Uz to, HSLS je ostavio dobre reference - visoke demokratske dosege i izostanak "repova". Levačić je bio izvrstan župan, ali u HSLS-u imamo još ljudi koji mogu raditi taj posao. Kandidata za župana iskristalizirat ćemo početkom 2009. godine, više ne mogu reći.
Što mislite o radu Dražena Bregleca?
- Isto što i o Levačiću. Obojica su vrlo vrijedni i kvalitetni ljudi, članovi HSLS-a s kredibilitetom.
U kakvom ste odnosu s predsjednicom stranke Đurđom Adlešić?
- Jako dobrom. Đurđa Adlešić podržava stav da naše organizacije i ogranci brane interese na lokalnoj razini. Imamo potpunu slobodu procjene i izbora stranaka za suradnju i eventualno koaliranje.SDP, HDZ, HSLS...
Jeli Vam, kao predsjedniku županijskog HSLS-a, nedostatak to što živite u Donjem Vidovcu, a ne u Čakovcu?
- Mislim da nije. Zapravo bi to trebao biti pokazatelj da kvalitetne ljude imamo u svim sredinama, a ne samo u županijskom središtu.HSLS je u Međimurju proveo anketu kojom si je nastojao približiti politička opredjeljenja građana.
Jesu li rezultati tajna?
- Naprotiv. Nisu tajna i kanio sam ih naglasiti u ovoj prilici. Proporcionalno broju stanovnika, proveli smo anketu koja pokazuje da je HSLS definitivno treća politička snaga u Međimurskoj županiji. Najjači je SDP, a drugi je HDZ. Smatramo anketu realnom jer smo je radili na više razina ispitivanja.
Načelniče, navodno je Vaša plaća najniža od svih profesionalnih načelničkih plaća u Međimurskoj županiji...
- To ne znam. Moja bruto plaća je 5.100 kuna, što znači da je neto oko 3.500 kuna. Stvarno je moja plaća najmanja? Nemojte to onda pisati (osmijeh).
Imate privatan posao?
- Imam naslijeđenu poljoprivredu koju radim sa sestrom i bratom. Bez poticaja se od poljoprivrede teško živi, a s poticajem smo u laganom plusu. Sve opet ovisi o godini i vremenskim prilikama. To mi je više obaveza, nego izvor prihoda. Bio sam profesionalni fotograf nekada, a danas mi je fotografija hobi i velika ljubav.
Izvor: List Međimurje
3.12.08
ŠIPOŠ: POLITIČARI BEZ PROFESIJE SU OPASNI
ALDE grupi, trećoj po veličini grupi Europskog parlamenta koju su oformile Europska liberalna stranka (ELDR) i Europska demokratska stranka (EDP), minula dva mjeseca pridružio se Čakovčanin Sven Šipoš. Priliku da stažira i izravno se uvjeri u kompleksnost izazova koje pred zaposlenike stavlja rad u institucijama Europske unije Sven je dobio posredstvom internog natječaja HSLS-a.
U razgovoru za list Međimurje potvrđuje da će iskustva koja prikuplja u Bruxellesu biti od velike važnosti za njegov budući angažman u poslu i politici, ali i širenje osobnih horizonata.
- Priliku doći na stažiranje u Europski parlament dobio sam odmah po završetku studija prava jer HSLS odnedavno ima ugovor s ALDE grupom o slanju mladih kadrova u Europski parlament, kako bi stekli iskustvo i znanja koja će biti potrebna kad se Hrvatska nađe u poziciji zemlje članice. U Bruxellesu sam od 7. rujna i ostajem do polovice prosinca - kaže Sven.
Jesu li ispunjena tvoja očekivanja vezana uz rad i funkcioniranje Europskog parlamenta te angažiranja mladih ljudi i njihova odnosa prema poslu?
- Europski parlament ima 750 zastupnika i zapošljava više tisuća ljudi. Radi se o megastrukturi s ljudstvom jednog manjeg grada. Veliki dio čine mladi stručnjaci, što je i razumljivo jer se upravo od njih očekuje najveća predanost poslu s obzirom da uglavnom nemaju obitelji i to im omogućava prilagodljivost i posvećenost karijeri. Funkcioniranje sustava EP-a na prvi pogled doima se pomalo kaotično, ali čovjek se brzo prilagodi. Naš balkanski duh i snalažljivost ovdje dobro dođu.
Radiš u Odjelu za vanjske poslove. S kim surađuješ?
- Radim s političkim savjetnicima ALDE grupe, od kojih svaki ima svoje područje aktivnosti i usko surađuje sa zastupnicima.
Što spada u tvoj djelokrug poslova?
- Poslovi koje obavljam pretežno su "asistentske" naravi - praćenje sastanaka Odbora za vanjske poslove, Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska i drugih, potom izrada izvješća, prijedlozi amandmana akata EP-a, savjetovanje u pitanjima koja se tiču jugoistočne Europe i zapadnog Balkana itd. U Odjelu za umrežavanje radim na organizaciji tzv. "Programa za posjetitelje" putem kojeg se organiziraju posjeti EU Parlamentu za dužnosnike iz zemalja nečlanica. To je odlično iskustvo jer sam često u prilici razgovarati s ljudima koji aktivno sudjeluju u kreiranju europske politike.
Gajiš li ikakva očekivanja po povratku u Čakovec?
- U Čakovec se vraćam početkom prosinca i nakon toga sam, nogometnim žargonom rečeno, "bez kluba". Pošto sam završio pravo, volio bih se, za početak, angažirati u struci jer mišljenja sam da je za bavljenje politikom profesio-nalna baza vrlo bitna. Ona osigurava neovisnost koja je od presudne važnosti. Danas smo u Hrvatskoj, na žalost, svjedoci ogromnom broju političara koji, osim bavljenja politikom - ne znaju ništa drugo. To je vrlo opasno jer političar koji je potpuno ovisan o politici nije posvećen pitanju kako obavljati posao kvalitetno, nego kako taj posao zadržati jačajući time i podložnost korupciji.
S kim stanuješ, kako provodiš slobodno vrijeme?
- Slobodno vrijeme uglavnom provodim istražujući Bruxelles i ostatak Belgije. Stanujem u stanu u crnačkoj četvrti grada s još sedmero stažista i studenata, pa sve više liči na studentski dom. Zajedno kuhamo, putujemo ili se jednostavno okupimo na večer i kujemo planove za budućnost.
Kakav je Bruxelles?
- Grad s tisuću lica. Na ulicama se, osim francuskog, mogu čuti svi jezici i sresti ljudi svih nacija koji sa sobom donose vlastitu kulturu i običaje. Čak 60 posto stanovnika ovog grada su stranci, što je rezultat prisustva međunarodnih organizacija i institucija. Volim reći da, ukoliko nešto ne uspijete pronaći u Bruxellesu - to vjerojatno ni ne postoji.
Izvor: List "Međimurje"
1.12.08
MHL postao punopravan član LYMEC-a
Nakon pune dvije godine intenzivnih napora, Mladi hrvatski liberali primljeni su u članstvo ugledne asocijacije mladih europskih liberala “LYMEC-European Liberal Youth” i postali njihov punopravni član. Svečanost primanja održana je u Bruxellesu za vrijeme održavanja izvanrednog kongresa LYMEC-a.
Izaslanstvo MHL-a predvodio je predsjednik Dario Hrebak, uz glavnu tajnicu organizacije Kristinu Nuić te Svena Šipoša, međunarodnog tajnika MHL-a.
30.11.08
Intervju sa Josipom Dobranićom, gradonačelnikom Murskog Središča
Josip Dobranić, gradonačelnik Murskog Središća, odradio je šesti mjesec u gradonačelničkoj fotelji u koju je zasjeo nakon burnih političkih prepucavanja i silaska SDP-a s vlasti, čemu je upravo HSLS, kojemu je Dobranić predsjednik na gradskoj razini, najviše kumovao. Dobranićev osebujan stil vladanja, u kojem očito nema previše mjesta za proceduru, od prvog dana izaziva prijepore u Murskom Središću. Oporba ga optužuje za opstrukciju već prihvaćenih projekata, za pripadanje poduzetničkom lobiju koji sebi (pre) prodaje zemljišta, osigurava poslove i samim tim financijsku dobit, ali i političku moć. Dobranić je i sam poduzetnik, u privatnom biznisu od 1989. godine, materijalno dobro situiran, s kućom i jahtom na moru, nekretninama u Murskom Središću, i okolici i gradonačelničkom plaćom od 9.200 kuna neto. U poduzetničkim vodama mu je i supruga.Na pitanje kako se snašao na mjestu gradonačelnika te što mu je to „trebalo", Dobranić odgovara kako je mislio da će posao biti puno teži, zahtjevniji i naporniji nego je to na kraju ispalo.
- Mislim da sam se vrlo dobro snašao, ja osobno zadovoljan sam svojim radom. Brzo sam pohvatao konce, shvatio što se i kako mora raditi u Gradu. Zašto sam se prihvatio uloge gradonačelnika? Spletom okolnosti. Kada sam naslijedio vijećnički mandat od Milene Petković, nakon dvije sjednice Rudolf Klennert dao je ostavku na funkciju gradonačelnika. Nakon razgovora ljudi iz sadašnje vlasti, došlo se do zaključka da je bolje dati gradonačelnika nego ljude opterećivati prijevremenim izborima. Svaka stranka i nezavisne liste trebale su dati svog kandidata, HSLS je tražio da to budem ja. Na mene su pritiskali i iz naše središnjice iz Zagreba i iz Županije, pa sam pristao, iako nevoljko. Brzo sam pohvatao konce, mislim da sam se vrlo dobro snašao i osobno sam zadovoljan svojim radom. Shvatio sam što i kako se mora raditi u Gradu. Nije bilo spremnih projekata.
Da, kad vam je bivša vlast ostavila „dobru infrastrukturu"?
- I da i ne, jer trebalo je posložiti mnogo stvari, od odnosa sa Županijom, ministarstvima, razjasniti političku situaciju u samom Gradu.
Koji ste najveći problem naslijedili?
- Ostavili su nam nekoliko stvari koje još uvijek rješavamo. Zasmetalo me što nas nije dočekala praktički niti jedna građevinska dozvola, osim za Zavrtnu ulicu u Peklenici i parkiralište na groblju. Svi znamo koliko se novca može izvući iz EU fondova, ali za to treba imati gotove projekte, građevinske dozvole. Mene nije dočekalo ništa.
Pa niti vi u ovih šest mjeseci niste uspjeli nešto napraviti?
- Kako ne? Ishodili smo dozvolu za Poljsku ulicu, za poslovnu zgradu HZZO-a...Projekt svih projekata, bar je takva politička klima stvorena u Murskom Središću, je nova zgrada vrtića.
Jeste li Vi za taj vrtić ili niste?
- Ja ne mogu prije reći hop, nego što skočim. Ishođenje građevinske dozvole za novi vrtić je u tijeku, u proračun za 2009. stavili smo milijun kuna za taj projekt. Idejni projekti su gotovi, riješili smo imovinsko-pravne odnose za parcelu. Već prvog svibnja, kad sam stupio na dužnost, optuživali su me da ne želim vrtić, a niti parcelu nismo imali. Čim se riješi građevinska dozvola, sazvat ću sve u Gradu da se dogovorimo na koji će se način to isfinancirati.
No, jeste li vi sami sa sobom na čistu da se u gradnju vrtića ide?
- Što se mene tiče, ako će većina biti za to, bit ću i ja. Sve što se god u gradu može napraviti, treba napraviti. Ako idemo u taj projekt, onda svi moramo snositi odgovornost za to, ja sam tu da provedem ono što će većina odlučiti.
Jeste li razriješili odnose u Gradskom vrtiću?
- Ne. Trenutno je status quo, zatražili smo službeno očitovanje od predsjednika UV-a i ravnateljice, ali se nitko na to ne obazire... Tako se ne može funkcionirati, nema komunikacije između vrtića i Grada, od prvog dana. Ne razumijem što ovi političari iz oporbe toliko dolaze u vrtić, stalno su tamo, kao da im je tamo "baza". Što oni imaju s time osim želje da politiziraju? Grad ima sve potrebno, pravnika, računovodstvo, volju da pomognemo, ali za to treba i volja za dobar odnos i druge strane.
Imate svog kandidata za novu ravnateljicu jer očito se dosadašnjoj smiješi smjena?
- Imamo, ali o tome ne želim govoriti dok se ne „riješimo" stare ravnateljice.
Poduzetnički lobi u Murskom SredišćuVama osobno i ovoj vlasti zamjera se da gleda samo vlastite interese kojima „pokriva" svoje poslove, a ne interese Grada, da politiku vodi poduzetnički lobi...
- Pa kakvu ja osobnu korist imam od svoje pozicije u Gradu? Imam li više auta u svom servisu, više prijevozničkih fura? Moja firma za Grad ne radi apsolutno ništa.Rade pojedini članovi Poglavarstva? Rade, ali meni je uvijek bio interes da nam posao rade ljudi s područja Grada. Uvijek tražim najmanje tri ponude, a posao dobivaju najpovoljniji ponuđači. Što da ja radim ako moj poglavar Zlatko Bek da najpovoljniju ponudu, ili Branko Žganec. Svi su poslovi jasni i transparentni. Tvrdim s punom odgovornošću da nikakvih nepravilnosti oko dodjeljivanja poslova nije bilo.
Zašto se išlo na razbijanje investicije na obnovi dječjeg vrtića?
- Nije se razbijala investicija. Radili smo prema priljevu sredstava jer da smo radili sve odjednom, dandanas bi vrtić imao strgane prozore, opasnu struju... Radili smo onoliko koliko smo novca imali.
Hoćete li se ponovo kandidirati za gradonačelnika?
- Dogovor četiriju stranaka (HSLS, HDZ, HSS, HSU) je da ćemo s imenima kandidata izaći na Božić. Ne želim o tome apsolutno ništa govoriti dok se mi među sobom ne dogovorimo.
Pa valjda mi možete reći što je Vaša osobna želja?
- S jedne strane, želio bih dovršiti projekte, a s druge strane rado bih rekao „hvala lijepa". Ja sam naučen na više slobode, opteretio sam obitelj, suprugu, sina - zasada to ide, ali stvarno ne znam. Ali opet, uz nagovor, pritisak stranke...Znat ćete na vrijeme kad odluka bude donesena.
S kim iz SDP-a biste radije „ukrstili mačeve", potencijalni protukandidati iz te stranke su vam, čini se, Roberta Barat ili Marijan Kutnjak?
- Meni je to potpuno svejedno. Vi znate da ne postoji škola za gradonačelnika, ali smatram da odgovorno i poduzetno Grad može voditi onaj tko je dobar gazda. Sve stranke morale bi za svoje kandidate istaknuti ljude koji su u životu nešto postigli, napravili... Svatko onaj tko je u svojoj firmi uspješno radio s deset, dvadeset, pedeset ljudi ima velike šanse da će uspješno upravljati Gradom. Uspješan kandidat mora imati pozitivnu biografiju u biznisu, čak više nego u politici. To je moje mišljenje. Kad smo već kod biznisa, poništili ste odluku Vijeća prema kojoj se kafić u sportskoj dvorani koji u najmu drži Vaša supruga ne može dati u podnajam...- Još 2007. supruga je tražila raskidanje ugovora s Gradom - nije prošlo. Zatim je tražila da se kafić da u podnajam, međutim, to nikada nije došlo na Poglavarstvo, već je završilo u košu, a samo zbog toga jer sam ja kao predsjednik HSLS-a, na traženje stranke, napustio tadašnju koaliciju. To je bila odmazda, ali ja ne vidim zašto taj kafić ne bi radio u podnajmu ako donosi profit Gradu.Kupovina diplomeVi ste inženjer prometa, u vašem indeksu bar je šest ispita datirano na isti dan?
Po gradu se priča da je Dobranić kupio diplomu...
- Čuo sam i ja te priče, ali to su notorne gluposti. Ja sam upisao u 11. mjesecu 2001. godine u Varaždinu Višu prometnu školu, a tih pet semestara završio 23. listopada 2006. godine. Gdje je tu onda kupovina? To je smiješno, pa meni je za pet semestara trebalo skoro pet godina. Da sam kupio diplomu, onda se ne bih mučio pet godina po Varaždinu i Zagrebu. Ja sam još uvijek student, upisao sam Prometni fakultet u Zagrebu, a to što šest ispita imam priznato isti dan prepisano je u indeks zbog nastavka školovanja, a to su predmeti koji su mi priznati s više škole. U jesen sam upisao deveti semestar, nešto sam položio, ima nešto razlika - da sam kupio, to bi sve bilo popunjeno i potpisano. Što Vam baš ne ide?- Ostala mi je matematika 2, matematičke metode u prometu, nešto razlika... I onda će me pitati kad si i gdje diplomirao? I optuživati me da sam kupio diplomu. Zar bih trebao doći na šank i pred svima mahati indeksom?
Gradonačelnik Dobranić čovjek je zavidnih fizičkih proporcija, težina mu se ovih preblagdnskih dan ustalila na 138 kilograma. Pravi je gurman i voli dobro pojesti, ali i našaliti se na vlastiti račun. Sam će za sebe reći da je Grad njegovim dolaskom "dobio na težini".
Što Vas najviše smeta u poslu?
Što Vas najviše smeta u poslu?
- Smeta me što neke stvari idu presporo, a još me više smeta previše birokratiziranja. Meni je nepojmljivo da treba godinu dana čekati građevinsku dozvolu jer ja sam naučen stvari rješavati u brzini, u điru. Dobro, nešto smo uspjeli posložiti, stvari su krenule, ali ničeg neće biti bez spremnih i gotovih projekata. Europa daje novac, ali ne možete se sjetiti ići raditi projekte kad su natječaji već objavljeni. To najviše zamjeram i bivšoj vlasti.
Koga za župana?
-Dobranić je zadovoljan suradnjom sa Županijom koja je za vrijeme bivšeg gradonačelnika Klennerta bila prilično narušena, a na pitanje koga bi želio vidjeti na mjestu novog župana, gradonačelnik se izjasnio da mu je to potpuno svejedno. Jedino što je važno da župan bude čovjek koji će znati dobro odraditi povjeren mu posao, rekao je Dobranić.
Izvor: List "Međimurje"
29.11.08
Čehok kandidat HSLS-a za gradonačelnika Varaždina
Gradska organizacija HSLS-a i službeno je na konferenciji za novinare održanoj u subotu, 20. rujna 2008. godine u Varaždinu istaknula kandidaturu Ivana Čehoka za gradonačelnika Varaždina na lokalnim izborima u svibnju iduće godine.
“Iza Ivana Čehoka su dva izrazito uspješna gradonačelnička mandata tijekom kojih je dovedeno najviše stranih investicija u posljednjih dvadesetak godina. Razina nezaposlenosti spuštena je na 3,7 posto, a Varaždin je u posljednjih sedam godina redovito proglašavan najuređenijim gradom kontinentalne Hrvatske”, istaknula je predsjednica gradskoga HSLS-a Darinka Hajduk-Vučić.
"Ne sumnjam u svoj novi mandat budući da je i naša interna anketa pokazala da trenutačno dobivam oko 54 posto glasova Varaždinaca već u prvom krugu", rekao je Čehok.Na novinarsko pitanje može li ga ugroziti potencijalna koalicija HNS-SDP, koja je već dogovorena na županijskoj razini a pregovara i na gradskoj razini, Čehok je odgovorio kako ga to ne brine, jer sama činjenica da SDP u toj županiji ponovno ne izlazi sa svojim kandidatom za župana govori o slabosti i lošoj politici te stranke. Na lokalne izbore u Varaždinu HSLS izlazi u koaliciji s Hrvatskom strankom umirovljenika, s kojom surađuje već godinama, a poziv je upućen i ostalim strankama u gradu.
Politička tajnica stranke I državna tajnica Dorica Nikolić predstavila je izmjene i dopune Zakona o izboru lokalnih čelnika.
13.11.08
MHL postao punopravan član LYMEC-a
Nakon pune dvije godine intenzivnih napora, Mladi hrvatski liberali primljeni su u članstvo ugledne asocijacije mladih europskih liberala “LYMEC - European Liberal Youth” i postali punopravni član. Svečanost primanja održana je u Bruxellesu za vrijeme održavanja izvanrednog kongresa LYMEC-a.
Izaslanstvo MHL-a predvodio je predsjednik Dario Hrebak, uz glavnu tajnicu organizacije Kristinu Nuić te Svena Šipoša, međunarodnog tajnika MHL-a.
Izvor: HSLS
Izaslanstvo MHL-a predvodio je predsjednik Dario Hrebak, uz glavnu tajnicu organizacije Kristinu Nuić te Svena Šipoša, međunarodnog tajnika MHL-a.
Izvor: HSLS
5.11.08
HSLS-ovo izaslanstvo /Breglec Dražen i Latinović Andrea/ na Kogresu ELDR-a u Stockholmu
U glavnom gradu Švedske, Stockholmu, od 30. do 31. listopada 2008. godine održan je 29. Kongres ELDR-a (Europske liberalno-demokratske i reformističke stranke), na kojem je sudjelovalo oko 300 delegata iz 55 europskih liberalnih stranaka, a iz Hrvatske su uz HSLS nazočni bili i predstavnici HNS-a. Članovi ELDR-a iz Hrvatske su HSLS, HNS i IDS.
Na 29. Kongresu ELDR-a (Europske asocijacije liberalnih i demokratskih stranaka) sudjelovalo je i izaslanstvo HSLS-a, u kojemu su potpredsjednik HSLS-a i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Dražen Breglec i glasnogovornica stranke Andrea Latinović.
Uz mnogobrojne delegate na Kongresu, bili su i finski i danski premijeri Matti Vanhanen i Anders Fogh Rasmussen, kao i brojni ministri i vladini dužnosnici domaćina Švedske, između ostalih i švedska ministrica za europska pitanja Cecilia Malmström. Skupu se također obratio i Guido Westerwelle, predsjednik njemačkog FDP-a (Freie demokratische Partei), naglasivši kako su nakon 46 godina, liberali došli na vlast u Bavarskoj.
HSLS-ovi su predstavnici, osim na teme samog kongresa, bili posebno fokusirani na bilateralne razgovore s brojnim europskim političarima, s posebnim naglaskom na lobiranje po pitanju trenutne pozicije Hrvatske u pregovorima i lobiranju za ubrzanje ulaska u EU.
Susret Bregleca i Kacina
Prilikom jednosatnog susreta voditelja HSLS-ovog izaslanstva Dražena Bregleca i istaknutog člana LDS-a i Europskog parlamentarca Jelka Kacina naglašeno je da je od obostrane važnosti i interesa ubrzati proces pristupanja Hrvatske EU.
Breglec na sastanku sa Ceciliom Malmström
Na marginama konferencije ELDR-a u petak, 31. listopada HSLS-ov potpredsjednik Breglec održao je bilateralni sastanak sa švedskom ministricom za europske poslove Ceciliom Malmström. Teme sastanka bile su, ponajprije, sažeta informacija o napretku u pregovorima u poglavlju 10. Informatika, Društvo i mediji, posebno u svjetlu prošlogodišnjeg posjeta ministrice Malmström Hrvatskoj, kada je u razgovoru sa ministricom Kitarović švedska ministrica naglasila potrebu ubrzanja i pojednostavljenja procedura pri izgradnji elektroničke komunikacijske infrastrukture (kao što je poznato, radi se o problemu određenog zastoja u izgradnji novih baznih stanica, što je inicirano kao problem, prije svega, od strane Tele 2).
Izvor: HSLS
Na 29. Kongresu ELDR-a (Europske asocijacije liberalnih i demokratskih stranaka) sudjelovalo je i izaslanstvo HSLS-a, u kojemu su potpredsjednik HSLS-a i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Dražen Breglec i glasnogovornica stranke Andrea Latinović.
Uz mnogobrojne delegate na Kongresu, bili su i finski i danski premijeri Matti Vanhanen i Anders Fogh Rasmussen, kao i brojni ministri i vladini dužnosnici domaćina Švedske, između ostalih i švedska ministrica za europska pitanja Cecilia Malmström. Skupu se također obratio i Guido Westerwelle, predsjednik njemačkog FDP-a (Freie demokratische Partei), naglasivši kako su nakon 46 godina, liberali došli na vlast u Bavarskoj.
HSLS-ovi su predstavnici, osim na teme samog kongresa, bili posebno fokusirani na bilateralne razgovore s brojnim europskim političarima, s posebnim naglaskom na lobiranje po pitanju trenutne pozicije Hrvatske u pregovorima i lobiranju za ubrzanje ulaska u EU.
Susret Bregleca i Kacina
Prilikom jednosatnog susreta voditelja HSLS-ovog izaslanstva Dražena Bregleca i istaknutog člana LDS-a i Europskog parlamentarca Jelka Kacina naglašeno je da je od obostrane važnosti i interesa ubrzati proces pristupanja Hrvatske EU.
Breglec na sastanku sa Ceciliom Malmström
Na marginama konferencije ELDR-a u petak, 31. listopada HSLS-ov potpredsjednik Breglec održao je bilateralni sastanak sa švedskom ministricom za europske poslove Ceciliom Malmström. Teme sastanka bile su, ponajprije, sažeta informacija o napretku u pregovorima u poglavlju 10. Informatika, Društvo i mediji, posebno u svjetlu prošlogodišnjeg posjeta ministrice Malmström Hrvatskoj, kada je u razgovoru sa ministricom Kitarović švedska ministrica naglasila potrebu ubrzanja i pojednostavljenja procedura pri izgradnji elektroničke komunikacijske infrastrukture (kao što je poznato, radi se o problemu određenog zastoja u izgradnji novih baznih stanica, što je inicirano kao problem, prije svega, od strane Tele 2).
Izvor: HSLS
29.10.08
Davor Žmegač: Liberali moraju shvatiti da se od stare slave ne živi
Činjenica da smo se u HSLS-u toliko puta dijelili, razdvajali pa spajali itekako je pridonijela nevjerodostojnosti stranke, kaže Davor Žmegač, zamjenik predsjednice HSLS-a i kutinski gradonačelnik .
Medijski neprimijećeno, ljetos je u vrhu HSLS-a došlo do kadrovskih promjena. Zlatka Kramarića, koji odlazi u diplomaciju, na mjestu zamjenika predsjednice liberala Đurđe Adlešić naslijedio je kutinski gradonačelnik Davor Žmegač.
Iako je u HSLS-u od 1996., četrdesetogodišnji Žmegač široj je javnosti malo poznat, a na pitanje zašto je izbor pao baš na njega, odgovara:
»Sigurno je tome pridonijelo i to što su liberali već 15 godina vladajući u Kutini. Zadnjih osam godina na vlasti smo u koaliciji s HDZ-om, suradnja je vrlo dobra, programi se ostvaruju, a Kutina gospodarski napreduje.
• Koji vas poslovi čekaju na novoj dužnosti?
- Reorganizacija stranke i poboljšanje unutarnje komunikacije. Radim na boljem povezivanju svih dijelova HSLS-a, jer tu imamo dosta problema, a bez unutarnje konsolidacije ne možemo se nadati dobrim izbornim rezultatima.
• Što znači unutarnja konsolidacija stranke?
- Znači i to da naši brojni članovi, poput onih u Splitu, shvate da se od stare slave ne živi, da međusobna netrpeljivost ne smije ugroziti organizaciju, da se novim programima moraju nametnuti biračima. Cilj na izborima mora nam biti postizanje boljih rezultata nego 2005. Ne smijemo se zadovoljiti onim što imamo.
• Što je pokazala interna anketa koju je HSLS proveo ne bi li se prije izbora vidjelo kako na terenu kotiraju pojedini liberali?
- U Kutini prolazimo vrlo dobro, a ja, kandidiram li se za gradonačelnika, mogu računati na sigurnu pobjedu. Dobri smo u Varaždinu, gdje Ivan Čehok pobjeđuje u prvom krugu, a dobro kotiramo i u Samoboru i Bjelovaru, ali i Crikvenici, Sinju, Kostajnici... Većina naših lokalnih dužnosnika potvrđuje postotke s prošlih izbora, što ne znači da sad smiju prekrižiti ruke.
• S kim će HSLS koalirati? Hoće li biti velikog preslikavanja koalicije s državne razine?
- Stara je tradicija liberala da lokalnu i regionalnu politiku ne izjednačavaju s državnom. Svaka naša organizacija zna kako će i s kim u svojoj sredini, procjenjujući s kojim partnerima može ostvariti dobru suradnju. To je imperativ, a za to im ne trebaju upute iz Zagreba.
• HSLS je na vrhuncu slave i političke snage bio potkraj prošlog stoljeća i 2000., kad ste imali 25 zastupnika. Zašto ste onda naglo potonuli?
- Liberali u zadnja dva izborna ciklusa osvajaju samo po dva zastupnika. Skroz neopterećen ičim iz nedavne prošlosti, mogu reći da je to dugo tapkanje u mjestu jako opasno. HSLS danas više nema izbora – može ići samo prema gore. U protivnom će izgubiti mjesto na političkoj sceni, a neće se u objašnjavanju toga moći vaditi na druge. Moramo se otvoreno pogledati i reći zašto su nam rezultati mršavi.
• Koje je vaše objašnjenje?
- Nismo znali dovoljno jasno artikulirati svoje ideje i programe, a nije do kraja bilo jasno ni kome se obraćamo. Vjerojatno smo 2003. onako drastično kažnjeni dijelom i zato što smo 2000. koalirali sa SDP-om, a da prethodno nismo izoštrili nastup prema biračima. Za liberale je karakteristična stranačka i pojedinačna »lepršavost«, što u najmanju ruku zbunjuje birače. - Ta je »lepršavost« sigurno zbunjivala birače i više nam se ne smije događati da bude toliko neusklađenih tonova koji narušavaju političku koncepciju cijele stranke. Činjenica da smo se u HSLS-u toliko puta dijelili, razdvajali pa spajali itekako je pridonijela nevjerodostojnosti stranke.
• Na koji se dio biračkog tijela liberali trebaju usmjeriti?
- Trebamo se okrenuti onim slojevima građana koji traže odgovore na pitanja kako brže naprijed u obrazovanju i znanosti, slobodi tržišnog natjecanja, poticanju socijalno i ekološki osjetljivoga gospodarstva... Zadnjih sam mjeseci mnogo na terenu i vidim da se stvari mijenjaju u tom smjeru. Prilaze nam mladi, osnivaju se novi ogranci, pa mogu tvrditi da ćemo na lokalnim izborima dobro proći.
HSLS MORA IĆI DALJE
• Zašto je jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik HSLS-a Dražen Budiša vratio knjižicu?
- Jako mi je žao zbog toga, jer izuzetno cijenim Budišu i njegov doprinos ne samo stvaranju stranke, nego i hrvatske države. Ne znam što ga je konkretno ponukalo da vrati knjižicu. Vjerojatno je to objasnio pozivajući se na vrijednosti u koje vjeruje. I to treba cijeniti. Ali, vrijeme ne stoji, liberali moraju ići dalje, a ne se vraćati u prošlost. Moraju davati odgovore za danas i sutra.
• Govorite li to o nekom novom HSLS-u u kojem se Budiša nije vidio ni kao član?
- Da, o tome govorim i vjerojatno je u tome dio odgovora na pitanje o razlozima njegova odlaska iz stranke.
Izvor: Prenosimo iz Vjesnika, objavljeno 22.10.2008.g.
Medijski neprimijećeno, ljetos je u vrhu HSLS-a došlo do kadrovskih promjena. Zlatka Kramarića, koji odlazi u diplomaciju, na mjestu zamjenika predsjednice liberala Đurđe Adlešić naslijedio je kutinski gradonačelnik Davor Žmegač.
Iako je u HSLS-u od 1996., četrdesetogodišnji Žmegač široj je javnosti malo poznat, a na pitanje zašto je izbor pao baš na njega, odgovara:
»Sigurno je tome pridonijelo i to što su liberali već 15 godina vladajući u Kutini. Zadnjih osam godina na vlasti smo u koaliciji s HDZ-om, suradnja je vrlo dobra, programi se ostvaruju, a Kutina gospodarski napreduje.
• Koji vas poslovi čekaju na novoj dužnosti?
- Reorganizacija stranke i poboljšanje unutarnje komunikacije. Radim na boljem povezivanju svih dijelova HSLS-a, jer tu imamo dosta problema, a bez unutarnje konsolidacije ne možemo se nadati dobrim izbornim rezultatima.
• Što znači unutarnja konsolidacija stranke?
- Znači i to da naši brojni članovi, poput onih u Splitu, shvate da se od stare slave ne živi, da međusobna netrpeljivost ne smije ugroziti organizaciju, da se novim programima moraju nametnuti biračima. Cilj na izborima mora nam biti postizanje boljih rezultata nego 2005. Ne smijemo se zadovoljiti onim što imamo.
• Što je pokazala interna anketa koju je HSLS proveo ne bi li se prije izbora vidjelo kako na terenu kotiraju pojedini liberali?
- U Kutini prolazimo vrlo dobro, a ja, kandidiram li se za gradonačelnika, mogu računati na sigurnu pobjedu. Dobri smo u Varaždinu, gdje Ivan Čehok pobjeđuje u prvom krugu, a dobro kotiramo i u Samoboru i Bjelovaru, ali i Crikvenici, Sinju, Kostajnici... Većina naših lokalnih dužnosnika potvrđuje postotke s prošlih izbora, što ne znači da sad smiju prekrižiti ruke.
• S kim će HSLS koalirati? Hoće li biti velikog preslikavanja koalicije s državne razine?
- Stara je tradicija liberala da lokalnu i regionalnu politiku ne izjednačavaju s državnom. Svaka naša organizacija zna kako će i s kim u svojoj sredini, procjenjujući s kojim partnerima može ostvariti dobru suradnju. To je imperativ, a za to im ne trebaju upute iz Zagreba.
• HSLS je na vrhuncu slave i političke snage bio potkraj prošlog stoljeća i 2000., kad ste imali 25 zastupnika. Zašto ste onda naglo potonuli?
- Liberali u zadnja dva izborna ciklusa osvajaju samo po dva zastupnika. Skroz neopterećen ičim iz nedavne prošlosti, mogu reći da je to dugo tapkanje u mjestu jako opasno. HSLS danas više nema izbora – može ići samo prema gore. U protivnom će izgubiti mjesto na političkoj sceni, a neće se u objašnjavanju toga moći vaditi na druge. Moramo se otvoreno pogledati i reći zašto su nam rezultati mršavi.
• Koje je vaše objašnjenje?
- Nismo znali dovoljno jasno artikulirati svoje ideje i programe, a nije do kraja bilo jasno ni kome se obraćamo. Vjerojatno smo 2003. onako drastično kažnjeni dijelom i zato što smo 2000. koalirali sa SDP-om, a da prethodno nismo izoštrili nastup prema biračima. Za liberale je karakteristična stranačka i pojedinačna »lepršavost«, što u najmanju ruku zbunjuje birače. - Ta je »lepršavost« sigurno zbunjivala birače i više nam se ne smije događati da bude toliko neusklađenih tonova koji narušavaju političku koncepciju cijele stranke. Činjenica da smo se u HSLS-u toliko puta dijelili, razdvajali pa spajali itekako je pridonijela nevjerodostojnosti stranke.
• Na koji se dio biračkog tijela liberali trebaju usmjeriti?
- Trebamo se okrenuti onim slojevima građana koji traže odgovore na pitanja kako brže naprijed u obrazovanju i znanosti, slobodi tržišnog natjecanja, poticanju socijalno i ekološki osjetljivoga gospodarstva... Zadnjih sam mjeseci mnogo na terenu i vidim da se stvari mijenjaju u tom smjeru. Prilaze nam mladi, osnivaju se novi ogranci, pa mogu tvrditi da ćemo na lokalnim izborima dobro proći.
HSLS MORA IĆI DALJE
• Zašto je jedan od osnivača i dugogodišnji predsjednik HSLS-a Dražen Budiša vratio knjižicu?
- Jako mi je žao zbog toga, jer izuzetno cijenim Budišu i njegov doprinos ne samo stvaranju stranke, nego i hrvatske države. Ne znam što ga je konkretno ponukalo da vrati knjižicu. Vjerojatno je to objasnio pozivajući se na vrijednosti u koje vjeruje. I to treba cijeniti. Ali, vrijeme ne stoji, liberali moraju ići dalje, a ne se vraćati u prošlost. Moraju davati odgovore za danas i sutra.
• Govorite li to o nekom novom HSLS-u u kojem se Budiša nije vidio ni kao član?
- Da, o tome govorim i vjerojatno je u tome dio odgovora na pitanje o razlozima njegova odlaska iz stranke.
Izvor: Prenosimo iz Vjesnika, objavljeno 22.10.2008.g.
1.10.08
Biciklijada članova HSLS-a u Goričanu
Ogranak HSLS-a Goričan svake godine organizira poznatu biciklijadu za građane Općine Goričan i za članove HSLS-a Međimurske županije.
Ove godine 20.09. u subotu od 15.oo do 17.oo sati održana je već poznata biciklijada. Cilj biciklijade je bio upoznavanje lijepote krajolika Općine Goričan i vračanje starim tradicijskim vrijednostima koji omogućuju zdrav život. Oko 50 biciklista krenulo je od zgrade općine i Doma kulture prema Hodošanu, zatim prema graničnom prijelazu gdje su posjetili novi most preko rijeke Mure i na kraju su se vračali prema Goričanu u Ribički dom. Tamo su domačini pripremili za sve polaznike okrepu i zakusku.
20.9.08
Održan 6. sastanak Koordinacije za lokalnu samoupravu HSLS-a
U subotu, 20. rujna 2008. godine, u dvorani Glazbene škole u Varaždinu održan je 6. sastanak Koordinacije za lokalnu samoupravu.
Skup su otvorili potpredsjednik stranke i gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok i politička tajnica HSLS-a i državna tajnica Dorica Nikolić.
Gotovo stotinjak sudionika sa zanimanjem je slušalo predavanje Darinke Hajduk-Vučić, tajnice Varaždinske županije koja je govorila o načinu izbora načelnika, gradonačelnika i župana te odnosu neposredno izabranog čelnika i uprave.
Zatim je nazočnima govorio doc. Dr.sc. Robert Podolnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, na temu «Odnos neposredno izabranog čelnika izvršne vlasti i predstavničkog tijela».
Njegov kolega sa Pravnog fakulteta prof. Dr.sc. Ivan Koprić održao je predavanje na temu «Kritički osvrt na zakonska rješenja o neposrednom izboru čelnika izvršne vlasti».
Skup su otvorili potpredsjednik stranke i gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok i politička tajnica HSLS-a i državna tajnica Dorica Nikolić.
Gotovo stotinjak sudionika sa zanimanjem je slušalo predavanje Darinke Hajduk-Vučić, tajnice Varaždinske županije koja je govorila o načinu izbora načelnika, gradonačelnika i župana te odnosu neposredno izabranog čelnika i uprave.
Zatim je nazočnima govorio doc. Dr.sc. Robert Podolnjak sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, na temu «Odnos neposredno izabranog čelnika izvršne vlasti i predstavničkog tijela».
Njegov kolega sa Pravnog fakulteta prof. Dr.sc. Ivan Koprić održao je predavanje na temu «Kritički osvrt na zakonska rješenja o neposrednom izboru čelnika izvršne vlasti».
6.9.08
Nastavljen rad Političke akademije HSLS-a
Nakon ljetne stanke, u prostorijama splitske organizacije HSLS-a u subotu je održan nastavak prvog turnusa Političke akademije „Liberalni centar za demokraciju“. Akademija sa sjedištem u Dubrovniku djeluje u sklopu HSLS-ove Zaklade, čiji je proces registracije dovršen, a namijenjena je edukaciji dužnosnika i članova stranke za djelovanje u politici, kao i pripremama stranke za lokalne izbore u svibnju 2009. godine.
Cjelodnevnom predavanju koje je ponovo održao docent Zoran Tomić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti nazočno je bilo 40 polaznika. Dr. Tomić je polaznicima govorio o tajni uspješne političke komunikacije, akterima izbornih kampanja, značajkama, ciljevima i funkcijama izbornih kampanja, a njegovo je predavanje izazvalo veliki interes polaznika i zanimljivu raspravu.
U pauzi predavanja održana je i konferencija za novinare, na kojoj su sudjelovali zamjenik predsjednice Davor Žmegač, potpredsjednik Stanko Zrilić, predsjednik Županijske organizacije HSLS-a Luka Kolovrat, predsjednik gradske organizacije HSLS-a Mirko Grljušić, direktor stranke Ante Dodig i predsjednik Akademije Ivica Granić.
Idući ciklus predavanja održat će se 20. rujna u Splitu, zatim 4. listopada u Zadru, Rijeci, Varaždinskim toplicama, Bjelovaru te završna svečanost dodjele diploma krajem studenog u središnjici HSLS-a u Zagrebu.
Cjelodnevnom predavanju koje je ponovo održao docent Zoran Tomić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti nazočno je bilo 40 polaznika. Dr. Tomić je polaznicima govorio o tajni uspješne političke komunikacije, akterima izbornih kampanja, značajkama, ciljevima i funkcijama izbornih kampanja, a njegovo je predavanje izazvalo veliki interes polaznika i zanimljivu raspravu.
U pauzi predavanja održana je i konferencija za novinare, na kojoj su sudjelovali zamjenik predsjednice Davor Žmegač, potpredsjednik Stanko Zrilić, predsjednik Županijske organizacije HSLS-a Luka Kolovrat, predsjednik gradske organizacije HSLS-a Mirko Grljušić, direktor stranke Ante Dodig i predsjednik Akademije Ivica Granić.
Idući ciklus predavanja održat će se 20. rujna u Splitu, zatim 4. listopada u Zadru, Rijeci, Varaždinskim toplicama, Bjelovaru te završna svečanost dodjele diploma krajem studenog u središnjici HSLS-a u Zagrebu.
1.8.08
Peticija za sprečavanje maloljetničke prostitucije
Poštovane članice i članovi HSLS-a, dragi liberali, dragi prijatelji pozivamo vas da se svojim potpisom pridružite peticiji ALDE grupe - zastupničke skupine liberala u Europskom parlamentu za sprječavanje dječje (maloljetničke) prostitucije - http://www.sayno.eu/
Ovom peticijom, europska liberalna obitelj, čiji je i HSLS dugogodišnji član, želi ukazati na ozbiljnost problema s kojim se suočavaju te prikupiti milijun potpisa.Svake godine tisuće europskih turista putuje u zemlje Jugoistočne Azije, Južne Amerike i Afrike samo s jednim ciljem - da bi imali seks s maloljetnicima. Šanse da se ti prijestupnici kazne su gotovo minimalne.
Tri su osnovna prijedloga peticije:
- Zemlje članice EU trebaju dati Europolu(http://www.europol.europa.eu/index.asp?page=factsother_hr) jaču ulogu te ga ovlastiti i osposobiti da svim sredstvima pomaže treniranju policije, državnih odvjetnika i sudaca Jugoistočne Azije i Jugoistočne Europe;
- Zemlje EU trebaju poboljšati razmjenu informacija s trećim zemljama u cilju pomoći prepoznavanja mogućih osumnjičenika kao i kaznenog gonjenja zločinaca;
- EU bi trebala u Schengenski informacijski sustav unijeti sve osumnjičene za seks sa maloljetnicima (ne samo državljane EU).
Molimo vas da potpišete peticiju te je proslijedite svojim prijateljima i kolegama.
Izvor: HSLS
Ovom peticijom, europska liberalna obitelj, čiji je i HSLS dugogodišnji član, želi ukazati na ozbiljnost problema s kojim se suočavaju te prikupiti milijun potpisa.Svake godine tisuće europskih turista putuje u zemlje Jugoistočne Azije, Južne Amerike i Afrike samo s jednim ciljem - da bi imali seks s maloljetnicima. Šanse da se ti prijestupnici kazne su gotovo minimalne.
Tri su osnovna prijedloga peticije:
- Zemlje članice EU trebaju dati Europolu(http://www.europol.europa.eu/index.asp?page=factsother_hr) jaču ulogu te ga ovlastiti i osposobiti da svim sredstvima pomaže treniranju policije, državnih odvjetnika i sudaca Jugoistočne Azije i Jugoistočne Europe;
- Zemlje EU trebaju poboljšati razmjenu informacija s trećim zemljama u cilju pomoći prepoznavanja mogućih osumnjičenika kao i kaznenog gonjenja zločinaca;
- EU bi trebala u Schengenski informacijski sustav unijeti sve osumnjičene za seks sa maloljetnicima (ne samo državljane EU).
Molimo vas da potpišete peticiju te je proslijedite svojim prijateljima i kolegama.
Izvor: HSLS
21.7.08
Članovi MHL-a u Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini
Jurica Galešić i Kristijan Marić, članovi Predsjedništva MHL-a te Sven Šipoš , međunarodni tajnik MHL-a protekli su tjedan sudjelovali na seminaru ISEEL-a (Inicijativa liberala jugoistočne Europe) o sigurnosnoj politici JI Europe u Skopju. Seminar je organiziran u suradnji sa Zakladom Friedrich Naumann kao svojevrsni osvrt na novu sigurnosnu situaciju u regiji nastalu s jedne strane proglašenjem neovisnosti Kosova i s druge strane pozivom Albanije i Hrvatske u članstvo Sjevernoatlantskog pakta.
Nakon seminara delegacija se uputila u Bijelo Polje na poziv međunarodne tajnice gđice. Satke Hajdarpašić u posjet Forumu mladih Liberalne partije Crne Gore i proslavu Dana državnosti Crne Gore i Dana ustanka crnogorskog naroda.
Uspostavljeni su odlični odnosi sa crnogorskom organizacijom te je dogovorena i buduća suradnja na međunarodnom planu. Također, održan je i susret sa gradonačelnikom Bijelog Polja, g. Tarzanom Miloševićem.
U povratku u Hrvatsku održan je i sastanak u Sarajevu sa gđicom. Majdom Zeherović, članicom Predsjedništva LYMEC-a (Europska liberalna mladež) gdje je još jednom pružena puna podrška MHL-u za aplikaciju za punopravno članstvo u toj organizaciji.
Info: HSLS
11.7.08
Zaklada Friedrich Neumann Stiftung počela dvodnevni trening s dužnosnicima HSLS-a
Njemački vrhunski konzultanti Zaklade Friedrich Neumann Stiftung počeli su danas dvodnevni trening program s dužnosnicima HSLS-a o političkom funkcioniranju u koalicijama, budući da je HSLS član koalicijske Vlade.
U ime Zaklade Friedrich Neumann Stiftung predaje Manfred Eisenbach, koji je 20 godina bio predsjednik Kluba zastupnika FDP-a (Freie Demokratische Partei) u Bundestagu. FDP, koji u Njemačkoj podržava oko 10 posto birača, ima bogato iskustvo u koalicijama, posebice s konzervativcima.
Na treningu sudjeluju potpredsjednik HSLS-a i državni tajnik u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Dražen Breglec, potpredsjednik HSLS-a i državni tajnik u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa Želimir Janjić, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva Tatjana Kesić Šapić, politička tajnica HSLS-a i državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Dorica Nikolić te član Predsjedništva HSLS-a i predsjednik Koordinacije za lokalnu samoupravu HSLS-a i gradonačelnik Kutine Davor Žmegač.
Prije početka treninga potpredsjednik HSLS-a Dražen Breglec za Hinu je izjavio da će u treningu prezentirati svoju poziciju u koalicijskoj Vladi, a pozornost će obratiti na pitanja kako preživjeti u koaliciji u kojoj su mali partner dominantnoj stranci, kako graditi prepoznatljivost u koaliciji, kako se boriti za vlastita načela u zajedničkom programu, do koje mjere se smije kritizirati u koaliciji i drugo. Breglec je rekao da je situacija manjinskog partnera u koaliciji vrlo zahtjevna, pa će trening pomoći dužnosnicima HSLS-a u dobivanju jasnijih stavova.
Trening se održava i u sklopu priprema HSLS-a za lokalne izbore u svibnju 2009.
Izvor: HSLS
5.7.08
Započela Politička Akademija HSLS-a
U subotu, 5. srpnja 2008. godine, u središnjici stranke u Zagrebu započela je s radom Politička Akademija HSLS-a «Liberalni centar za demokraciju». Akademiju su svečano otvorili predsjednica stranke Đurđa Adlešič i potpredsjednik Želimir Janjić, a nazočne je polaznike pozdravio i predsjednik Akademije Ivica Granić.
Akademija će imati sjedište u Dubrovniku, koji ja izabran iz razloga što je najturističkiji grad u Hrvatskoj te poznati kongresni centar, ali i zbog toga što se HSLS u svom programu od početka zalaže za decentralizaciju države. Djelovat će u sklopu HSLS-ove Zaklade, kojoj je upravitelj potpredsjednik Janjić, a čija je registracija upravo u tijeku i očekuje se da će biti gotova nakon ljeta.
Akademija je namijenjena educiranju svih članova stranke, od dužnosnika pa nadalje, a posebice Mladim hrvatskim liberalima, koji tek trebaju naučiti osnove političkog komuniciranja. Održat će se četiri turnusa predavanja, na kojima će biti ugledni predavači iz javnog života Hrvatske, a planirano je da se u navedenim turnusima, koji će se održavati u svim dijelovima Hrvatske, educira oko 120 polaznika. Na kraju edukacije polaznici pišu završni rad. Završna ceremonija održat će se 8. studenog ove godine u Zagrebu, na kojoj će predsjednica HSLS-a uručiti polaznicima certifikate (diplome) o završenom semestru na Akademiji.
Tijekom trajanja edukacija, u organizaciji Akademije organizirat će se i razna tematska predavanja (kultura, civilno društvo, NATO, business, zdravstvo...) te brojni Okrugli stolovi.
Na prvom predavanju Akademije u Zagrebu, kojem je nazočilo 32 članova HSLS-a, mahom članova MHL-a, predavač je bio docent Zoran Tomić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Polaznicima je držao predavanje o tajni uspješne političke komunikacije, akterima izbornih kampanja, značajkama, ciljevima i funkcijama izbornih kampanja, a njegovo je predavanje izazvalo veliki interes polaznika i dobru međusobnu raspravu. Idući ciklus predavanja održat će se početkom rujna u Dubrovniku, a zatim na red dolaze Rijeka, Pula, Split, Zadar, Virovitica, Bjelovar i Varaždin.
Na Političkoj Akademiji planirani su i slijedeći predavači:
- prof.dr.BESIM SPAHIĆ, šef odsjeka za žurnalistiku, Fakultet političkih nauka, Sarajevo;
- prof.dr.ZORAN TOMIĆ, profesor, Fakultet političkih znanosti, Zagreb; - mr.sc.BOŽO SKOKO, asistent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- mr.sc.IGOR KANIŽAJ, asistent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- dr.DRAŽEN HORVAT, docent, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb;
- SINIŠA KOVAČIĆ, dipl.novinar, Hrvatska radio-televizija, Zagreb;
- DAMIR JUGO, dipl.novinar, stručni suradnik, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- ANTUN ABRAMOVIĆ, prof.povjesti, Družba Braće hrvatskog zmaja;
- dr.sc.TOMISLAV SUNIĆ, geoplitičar, Ministarstvo vanjskih poslova, Zagreb;
- dr.sc.JURE VUJIĆ, geopolitičar, Institut Ivo Pilar, Zagreb;
- dr.sc.TOMISLAV ŽIVKOVIĆ, Institut Ruđer Bošković, Zagreb;
- ANDREA LATINOVIĆ, dipl.historičar, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Zagreb;
- prof.dr.SLAVICA JUKA, Dekanica, Filozofski fakultet, Mostar.
Izvor:
Direkcija HSLS-a
Tel: +385 (0) 1 4810 401
Faks: + 385 (0) 1 4810 404
e-mail: hsls@hsls.hr
Url: www.hsls.hr
Akademija će imati sjedište u Dubrovniku, koji ja izabran iz razloga što je najturističkiji grad u Hrvatskoj te poznati kongresni centar, ali i zbog toga što se HSLS u svom programu od početka zalaže za decentralizaciju države. Djelovat će u sklopu HSLS-ove Zaklade, kojoj je upravitelj potpredsjednik Janjić, a čija je registracija upravo u tijeku i očekuje se da će biti gotova nakon ljeta.
Akademija je namijenjena educiranju svih članova stranke, od dužnosnika pa nadalje, a posebice Mladim hrvatskim liberalima, koji tek trebaju naučiti osnove političkog komuniciranja. Održat će se četiri turnusa predavanja, na kojima će biti ugledni predavači iz javnog života Hrvatske, a planirano je da se u navedenim turnusima, koji će se održavati u svim dijelovima Hrvatske, educira oko 120 polaznika. Na kraju edukacije polaznici pišu završni rad. Završna ceremonija održat će se 8. studenog ove godine u Zagrebu, na kojoj će predsjednica HSLS-a uručiti polaznicima certifikate (diplome) o završenom semestru na Akademiji.
Tijekom trajanja edukacija, u organizaciji Akademije organizirat će se i razna tematska predavanja (kultura, civilno društvo, NATO, business, zdravstvo...) te brojni Okrugli stolovi.
Na prvom predavanju Akademije u Zagrebu, kojem je nazočilo 32 članova HSLS-a, mahom članova MHL-a, predavač je bio docent Zoran Tomić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Polaznicima je držao predavanje o tajni uspješne političke komunikacije, akterima izbornih kampanja, značajkama, ciljevima i funkcijama izbornih kampanja, a njegovo je predavanje izazvalo veliki interes polaznika i dobru međusobnu raspravu. Idući ciklus predavanja održat će se početkom rujna u Dubrovniku, a zatim na red dolaze Rijeka, Pula, Split, Zadar, Virovitica, Bjelovar i Varaždin.
Na Političkoj Akademiji planirani su i slijedeći predavači:
- prof.dr.BESIM SPAHIĆ, šef odsjeka za žurnalistiku, Fakultet političkih nauka, Sarajevo;
- prof.dr.ZORAN TOMIĆ, profesor, Fakultet političkih znanosti, Zagreb; - mr.sc.BOŽO SKOKO, asistent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- mr.sc.IGOR KANIŽAJ, asistent, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- dr.DRAŽEN HORVAT, docent, Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Zagreb;
- SINIŠA KOVAČIĆ, dipl.novinar, Hrvatska radio-televizija, Zagreb;
- DAMIR JUGO, dipl.novinar, stručni suradnik, Fakultet političkih znanosti, Zagreb;
- ANTUN ABRAMOVIĆ, prof.povjesti, Družba Braće hrvatskog zmaja;
- dr.sc.TOMISLAV SUNIĆ, geoplitičar, Ministarstvo vanjskih poslova, Zagreb;
- dr.sc.JURE VUJIĆ, geopolitičar, Institut Ivo Pilar, Zagreb;
- dr.sc.TOMISLAV ŽIVKOVIĆ, Institut Ruđer Bošković, Zagreb;
- ANDREA LATINOVIĆ, dipl.historičar, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Zagreb;
- prof.dr.SLAVICA JUKA, Dekanica, Filozofski fakultet, Mostar.
Izvor:
Direkcija HSLS-a
Tel: +385 (0) 1 4810 401
Faks: + 385 (0) 1 4810 404
e-mail: hsls@hsls.hr
Url: www.hsls.hr
4.7.08
Razgovor sa Josipom Grivecom, predsjednikom Županijskog vijeća HSLS-a Međimurja
Suradnička ruka svakome, ali u interesu Međimurja
Održan je sastanak čelnika gradskih i općinskih ogranaka HSLS-e Međimurske županije. O svrsi i cilju skupa razgovarali smo s Josipom Grivecom, predsjednikom Županijskog vijeća stranke koja je u dva prethodna mandata bila perjanicom Međimurske županije.
- Do lokalnih izbora za tijela županijskih i općinskih vlasti, koji će razlikovati od prijašnjih, ostalo nam je manje od godinu dana. To je sasvim dovoljno vremena za kvalitetne pripreme za izlazak na izbore - naglašava Grivec. Kaže kako će kod toga voditi računa o tome da su izbori čelnih ljudi u županiji, gradovima i općina neposredni, odnosno o kvalitetnim kadrovima iz svojih redova koji će jamčiti izborne pobjede.
- Sve sredine, sve svoje ogranke animiramo i pozivamo na povečanu aktivnost, jer kvalitetno djelovanje ogranaka jamac je dobrih izbornih rezultata. Treba prepoznati problematiku svojih sredina, odnosno prioriteta svake životne sredine što naše članstvo na terenu vrlo dobro prepoznaje te prezentirati kvalitetna rješenja s ciljem što bržeg razvoja.
Postoji li mogućnost koaliranja i hoće li to biti preslik s državne razine ?
- Spremni smo na samostalan izlazak na izbore u gotovo svim općinama, u svim gradovima te županiji, ali smo otvoreni za suradnju i ulazak u koalicije. Preferirat ćemo one prije izborne jer su poštenije i pravednije prema biračima, sprječavaju poslijeizborne trgovine, želimo izbjeći trgovanja koja su česta, a suprotna volji birača. Preslik ? HSLS-a je stranka visoke decentralizacije što znači da će svaka sredina, od najmanje do županijske razine, moći samostalno odlučiti o samostalnom izlasku na izbore ili pak izabrati koalicijskog partnera. Pritom će se voditi računa o podudarnosti programa te načinu upravljanja, odnosno suupravljanja dotične sredine. Županija? Ovaj cvjetnjak Hrvatske treba kvalitetno, transparentno i principijelno vođenje, vođenje bez stavljanja osobnih i stranačkih interesa ispred interesa županije, voditi je bez nepotizma, približiti je građanima te biti potpora općinama i gradovima u svim segmentima bez obzira tko je na vlasti u kojoj sredini.
Formirali ste tim za pregovore i praćenje svih aktivnosti ?
- U okviru priprema za lokalne izbore to je bilo nužno potrebno i u njemu su: Blaženka Zvošec, Marija Ružić, Dražen Blažeka (dopredsjednici ŽV-a HSLS-a MŽ) i ja.
Preferirate li neke stranke, vidite li pobjedničku kombinaciju na razini županije ?
- Preferirat ćemo prije svega razgovore i dogovore. Otvoreni smo prema svima, a eventualni sporazum zaključiti ćemo na temelju programa, podudarnosti u promišljanju kako i na koji način voditi i sukreirati politiku u županiji. Ako u tome nađemo podudarne partnere spremni smo za suradnju. Uvjeren sam da ćemo za godinu dana biti u timu koji će voditi Međimursku županiju.
Jesu li koalicije nužne ?
- S obzirom na novi način izbora, a i radi kvalitetnijeg upravljanja su poželjne, naravno ne pod svaku cijenu. Odnosi se to na sve razine. Nećemo i ne smijemo si dozvoliti da budemo ili postanemo nečiji taoci. Prilikom formiranja sadašnje županijske vlasti dokazali smo da nam, figurativno rečeno, fotelje nisu prioritet. U našim redovima niz je kvalitetnih, poštenih, iskusnih, ambicioznih i spremnih ljudi za svaku poziciju, ali ne pod svaku cijenu. Poštujemo Međimurje i međimurce i spremni smo voditi ovu županiju na pošten i transparentan način i naše djelovanje isključivo je motivirano time, a osobni i stranački interesi su daleko, daleko iza općih.
Najavili ste povratak na vlast u županiji, što će to konkretno značiti ?
- To konkretno znači da će razvoj i svekoliki život u Međimurju krenuti pravim smjerom, da ćemo upravljati i suupravljati ovom županijom bolje i kvalitetnije, da će županijske službe kvalitetno funkcionirati na korist i u interesu svih. Način upravljanja županijom smo pokazali u dva mandata kada je župan bio naš član Branko Levačić, postigli i postavili smo visoke demokratske dosege, no i o tome će više riječi biti kasnije. Konkretne programe (tu ističem najbitniji dio svakog programa, a to su ljudi, jer oni stvaraju programe, ali i provode) i naše viđenje kako i na koji način treba upravljati županijom iznijet ćemo pred javnost na vrijeme.
Razgovarao i snimio: Mladen Grubić
22.6.08
Predsjednica Đurđa Adlešić i politička tajnica Dorica Nikolić u posjeti Međimurju
Predsjednica Đurđa Adlešič je zajedno sa političkom tajnicom Doricom Nikolić bila u Međimurju u Donjem Vidovcu 22.06.2008. godine, gdje se sastala sa IO Županijskog vijeća HSLS-a Međimurske županije i sa članovima Županijske Skupštine.
Pozvala je sve HSLS-ove ogranke da već na jesen započnu s dogovorima o budućim koalicijama. Također je naglasila da se stranačka središnjica neće miješati u odluke ogranaka, koji će sami procijeniti, ovisno o području na kojem se nalaze i političkim snagama, s kime će dogovarati koalicije za lokalne izbore 2009. godine.
O novom Zakonu koji će biti primijenjen na lokalnim izborima te o cjelokupnom zakonodavnom okviru okupljenim članovima govorila je Dorica Nikolić, politička tajnica HSLS-a. Upoznala ih je sa procedurom i tehnikom izbora prema novom Zakonu, također naglasivši važnost svibanjskih izbora i ažuriranost podataka, posebno članstva.
Predsjednik Županijskog vijeća HSLS-a Međimurske županije Josip Grivec ih je upoznao sa konkretnim prijedlozima pregovaračkiog tima koji je počeo pregovore sa budućim koalicijskim partnerima i iznio je prijedloge o mogućim kandidatima za Međimurskog župana.
Kasnije se vodila rasprava - razmjena informacija u koju su se uključili i članovi HSLS-ovog Tima za pregovore: Blaženka Zvošec, Dražen Blažeka, Josip Grivec i Marija Ružić.
Sastanak je završio u opuštenoj atmosferi na terasi Hotela "Golf" u D. Vidovcu.
14.6.08
Varaždinske toplice - Lokalni izbori 2009. godine - test za parlamentarne izbore 2011. godine
Uz potporu Friedrich Naumann Stiftunga, Hrvatska socijalno-liberalna stranka u subotu, 14. lipnja 2008. godine održala je u Varaždinskim Toplicama pripremni sastanak o lokalnim izborima 2009. godine.
Ovaj sastanak bio je zapravo uvod u stranačke aktivnosti HSLS-a za pripremu lokalnih izbora. Naime, kako je poznato, izbori 2009. godine bit će održani prema novom Zakonu po kojem će se gradonačelnici i zamjenici te župani i njihovi zamjenici birati izravno. Uoči samog sastanka predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič položila je vijenac palim braniteljima u Domovinskom ratu, a zatim je održana i konferencija za novinare, na kojoj su uz predsjednicu govorili i potpredsjednici Ivan Čehok i Dražen Breglec. Čelnici HSLS-a su istaknuli značaj lokalnih izbora iduće godine, naglasivši kako će upravo na njima stranka «testirati» svoju snagu, jer rezultati tih izbora bit će pokazatelj važnosti same stranke. Adlešič je ponovila kako je hrvatska politička scena polarizirana na dvije velike stranke, HDZ i SDP, a stranke centra praktično su izgurane na političku marginu. «Stvara se amerikanizacija u hrvatskoj politici, a birači se opredjeljuju za, uvjetno rečeno, desnu ili lijevu stranu. To svakako nije dobro ni za Hrvatsku, ni za demokraciju, ali ni za njezine političke stranke», upozorila je predsjednica HSLS-a.
Nakon konferencije za novinare, Adlešič je otvorila stranački pripremni skup, pozivajući sve HSLS-ove ogranke da već na jesen započnu s dogovorima o budućim koalicijama. Također je naglasila da se stranačka središnjica neće miješati u odluke ogranaka, koji će sami procijeniti, ovisno o području na kojem se nalaze i političkim snagama, s kime će dogovarati koalicije za lokalne izbore 2009. godine. O novom Zakonu koji će biti primijenjen na lokalnim izborima te o cjelokupnom zakonodavnom okviru okupljenim članovima Predsjedništva, Središnjeg vijeća, županijskih vijeća, Statutarne komisije i Nadzornog odbora te državnim dužnosnicima, govorio je Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova i član Središnjeg vijeća HSLS-a. On ih je upoznao sa procedurom i tehnikom izbora prema novom Zakonu, također naglasivši važnost svibanjskih izbora.
S financijskim i administrativnim funkcioniranjem stranke nazočne je upoznao direktor HSLS-a Ante Dodig, a o političkom dijelu, pripremama za izbore i pregovaranju o budućim koalicijama govorili su politička tajnica Dorica Nikolić i potpredsjednik Dražen Breglec.
Nakon višesatne rasprave, sudionici su se družili na zajedničkom ručku, zaključivši kako je ovaj sastanak u izvrsnoj organizaciji HSLS-a Varaždinske županije odličan uvod u ozbiljne pripreme za izbore koje HSLS započinje već početkom jeseni.
Izvor:HSLS
Ovaj sastanak bio je zapravo uvod u stranačke aktivnosti HSLS-a za pripremu lokalnih izbora. Naime, kako je poznato, izbori 2009. godine bit će održani prema novom Zakonu po kojem će se gradonačelnici i zamjenici te župani i njihovi zamjenici birati izravno. Uoči samog sastanka predsjednica HSLS-a Đurđa Adlešič položila je vijenac palim braniteljima u Domovinskom ratu, a zatim je održana i konferencija za novinare, na kojoj su uz predsjednicu govorili i potpredsjednici Ivan Čehok i Dražen Breglec. Čelnici HSLS-a su istaknuli značaj lokalnih izbora iduće godine, naglasivši kako će upravo na njima stranka «testirati» svoju snagu, jer rezultati tih izbora bit će pokazatelj važnosti same stranke. Adlešič je ponovila kako je hrvatska politička scena polarizirana na dvije velike stranke, HDZ i SDP, a stranke centra praktično su izgurane na političku marginu. «Stvara se amerikanizacija u hrvatskoj politici, a birači se opredjeljuju za, uvjetno rečeno, desnu ili lijevu stranu. To svakako nije dobro ni za Hrvatsku, ni za demokraciju, ali ni za njezine političke stranke», upozorila je predsjednica HSLS-a.
Nakon konferencije za novinare, Adlešič je otvorila stranački pripremni skup, pozivajući sve HSLS-ove ogranke da već na jesen započnu s dogovorima o budućim koalicijama. Također je naglasila da se stranačka središnjica neće miješati u odluke ogranaka, koji će sami procijeniti, ovisno o području na kojem se nalaze i političkim snagama, s kime će dogovarati koalicije za lokalne izbore 2009. godine. O novom Zakonu koji će biti primijenjen na lokalnim izborima te o cjelokupnom zakonodavnom okviru okupljenim članovima Predsjedništva, Središnjeg vijeća, županijskih vijeća, Statutarne komisije i Nadzornog odbora te državnim dužnosnicima, govorio je Dario Runtić, savjetnik u Udruzi gradova i član Središnjeg vijeća HSLS-a. On ih je upoznao sa procedurom i tehnikom izbora prema novom Zakonu, također naglasivši važnost svibanjskih izbora.
S financijskim i administrativnim funkcioniranjem stranke nazočne je upoznao direktor HSLS-a Ante Dodig, a o političkom dijelu, pripremama za izbore i pregovaranju o budućim koalicijama govorili su politička tajnica Dorica Nikolić i potpredsjednik Dražen Breglec.
Nakon višesatne rasprave, sudionici su se družili na zajedničkom ručku, zaključivši kako je ovaj sastanak u izvrsnoj organizaciji HSLS-a Varaždinske županije odličan uvod u ozbiljne pripreme za izbore koje HSLS započinje već početkom jeseni.
Izvor:HSLS
5.6.08
Sastanak sa predsjednicima Ogranaka HSLS-a Međimurjske županije
Održan je sastanak 05. 06. 2008.g. u Hotelu "Golf" u Donjem Vidovcu Županijskog vijeća HSLS-a Međimurske županije sa predsjednicima i predstavnicima svih gradskih i općinskih Ogranaka HSLS-a.
Dnevni red sastanka bile su informacije i primanje prijedloga vezani uz pripremu za predstojeće lokalne izbore. Uz navedenu tematiku raspravljalo se o mogućim aktivnostima, članstvu i kandidatima za predstojeće izbore.
Nakon sastanka svi uzvanici su nastavili neformalno druženje uz zakusku.
Dnevni red sastanka bile su informacije i primanje prijedloga vezani uz pripremu za predstojeće lokalne izbore. Uz navedenu tematiku raspravljalo se o mogućim aktivnostima, članstvu i kandidatima za predstojeće izbore.
Nakon sastanka svi uzvanici su nastavili neformalno druženje uz zakusku.
17.5.08
Središnje Vijeće održalo 12. sjednicu
BREGANA - U subotu, 17. svibnja 2008. godine Središnje vijeće HSLS-a održalo je u svoju 12-u sjednicu u Eko-centru Budinjak blizu Bregane, čiji su domaćini bili samoborski HSLS-ovci.
Na sjednici je predsjednica stranke Đurđa Adlešič podnijela izvještaj o radu između dvije sjednice Središnjeg vijeća, istaknuvši kako je zamjetan rast stranke, posebice na lokalnim nivoima. Ponovila je kako HSLS participira u radu Vlade i zadovoljan je brzinom reformi koje se provode. Također je upozorila kako je hrvatska politička scena zaista polarizirana, a samo dvije stranke, HDZ i SDP kreiraju njezino djelovanje, dok politički centar bilježi trend laganog pada, upravo zbog te polarizacije. “Čini se da se Hrvatska amerikanizira, jer isključivo dvije stranke vode političku scenu”, kazala je Adlešič, upozorivši da HSLS treba ozbiljno razmisliti o daljnjem radu i dobro se pripremiti za lokalne izbore u svibnju 2009. godine. Naglasila je i kako je iznimno zadovoljna radom nekih stranačkih ogranaka na terenu te posebice pohvalila rad Mladih hrvatskih liberala, koji osnivaju sve više ogranaka širom Hrvatske.
U diskusiji je sudjelovala nekolicina članova Središnjeg vijeća, a potpredsjednik stranke Želimir Janjić posebno je pohvalio “buđenje zagrebačkog ogranka, koji se dobro počeo pripremati za lokalne izbore”.
Raspravljalo se i o pripremama za 15. Sabor HSLS-a, koji će najvjerojatnije biti održan krajem listopada, kako bi nakon ljetne stanke bilo dovoljno vremena za njegovo kvalitetno organiziranje. Taj će Sabor, čulo se, biti ključan i za daljnje funkcioniranje stranke, budući će na njemu biti birano novo stranačko vodstvo.
Nakon sjednice na kojoj je izvještaj predsjednice prihvaćen jednoglasno, održana je i konferencija za novinare. Na njoj je predsjednica Adlešič ponovila kako su lokalni izbori prilika za jačanje političkoga centra, “koji je ozbiljno poljuljan”. Izvijestila je i kako se stranka priprema za lokalne izbore, koji su odgovor na sve veću polarizaciju političke scene u Hrvatskoj. “Ovakva polarizirana scena nije dobra za Hrvatsku, ali, ni za HDZ i SDP”. Ona smatra da politički centar u Hrvatskoj apsolutno mora biti očuvan te da su lokalni izbori u kojima se izravno biraju gradonačelnici, načelnici i župani, dobri za HSLS, jer, HSLS je “uvijek bila stranka koja ima jake pojedince”. Izvijestila je i da će stranačke lokalne organizacije, kao i do sada, same odlučivati o svojim koalicijskim partnerima te im se ništa neće sugerirati iz središnjice. Također je najavila i da će HSLS na jesen održati Izborni sabor te da stoga kreću u proces unutarstranačkih izbora od najnižih lokalnih razina. Osvrćući se na 19.-u obljetnicu stranke, Adlešič je rekla da su “prošli fazu kada im se govorilo da nestaju”, dodajući: “Nama se zadnjih deset godina prijeti, a mi uporno preživljavamo, naročito na lokalnim razinama, i participiramo u izvršnoj vlasti gdje se dio programa uvijek može realizirati", kazala je. Ponovila je i da HSLS ima korektne odnose s koalicijskim partnerima.
Izvor: HSLS
Na sjednici je predsjednica stranke Đurđa Adlešič podnijela izvještaj o radu između dvije sjednice Središnjeg vijeća, istaknuvši kako je zamjetan rast stranke, posebice na lokalnim nivoima. Ponovila je kako HSLS participira u radu Vlade i zadovoljan je brzinom reformi koje se provode. Također je upozorila kako je hrvatska politička scena zaista polarizirana, a samo dvije stranke, HDZ i SDP kreiraju njezino djelovanje, dok politički centar bilježi trend laganog pada, upravo zbog te polarizacije. “Čini se da se Hrvatska amerikanizira, jer isključivo dvije stranke vode političku scenu”, kazala je Adlešič, upozorivši da HSLS treba ozbiljno razmisliti o daljnjem radu i dobro se pripremiti za lokalne izbore u svibnju 2009. godine. Naglasila je i kako je iznimno zadovoljna radom nekih stranačkih ogranaka na terenu te posebice pohvalila rad Mladih hrvatskih liberala, koji osnivaju sve više ogranaka širom Hrvatske.
U diskusiji je sudjelovala nekolicina članova Središnjeg vijeća, a potpredsjednik stranke Želimir Janjić posebno je pohvalio “buđenje zagrebačkog ogranka, koji se dobro počeo pripremati za lokalne izbore”.
Raspravljalo se i o pripremama za 15. Sabor HSLS-a, koji će najvjerojatnije biti održan krajem listopada, kako bi nakon ljetne stanke bilo dovoljno vremena za njegovo kvalitetno organiziranje. Taj će Sabor, čulo se, biti ključan i za daljnje funkcioniranje stranke, budući će na njemu biti birano novo stranačko vodstvo.
Nakon sjednice na kojoj je izvještaj predsjednice prihvaćen jednoglasno, održana je i konferencija za novinare. Na njoj je predsjednica Adlešič ponovila kako su lokalni izbori prilika za jačanje političkoga centra, “koji je ozbiljno poljuljan”. Izvijestila je i kako se stranka priprema za lokalne izbore, koji su odgovor na sve veću polarizaciju političke scene u Hrvatskoj. “Ovakva polarizirana scena nije dobra za Hrvatsku, ali, ni za HDZ i SDP”. Ona smatra da politički centar u Hrvatskoj apsolutno mora biti očuvan te da su lokalni izbori u kojima se izravno biraju gradonačelnici, načelnici i župani, dobri za HSLS, jer, HSLS je “uvijek bila stranka koja ima jake pojedince”. Izvijestila je i da će stranačke lokalne organizacije, kao i do sada, same odlučivati o svojim koalicijskim partnerima te im se ništa neće sugerirati iz središnjice. Također je najavila i da će HSLS na jesen održati Izborni sabor te da stoga kreću u proces unutarstranačkih izbora od najnižih lokalnih razina. Osvrćući se na 19.-u obljetnicu stranke, Adlešič je rekla da su “prošli fazu kada im se govorilo da nestaju”, dodajući: “Nama se zadnjih deset godina prijeti, a mi uporno preživljavamo, naročito na lokalnim razinama, i participiramo u izvršnoj vlasti gdje se dio programa uvijek može realizirati", kazala je. Ponovila je i da HSLS ima korektne odnose s koalicijskim partnerima.
Izvor: HSLS
15.5.08
Intervju sa Josipom Grivecom, predsjednikom HSLS-a Međimurja
Za Međimurje govori Josip Grivec :
Ova županijska vlast na čelu s HNS-om izgubila je smjerokaz .Kako ocjenjujete današnju poziciju HSLS-a u Međimurskoj županiji?
- Pozicija HSLS-a u MŽ vezana je u određenoj mjeri s pozicijom stranke na razini države i danas je bolja nego prije nekoliko godina. Konkretnije, nakon posljednjeg raskola (nastajanje LIBRE) HSLS je proživljavao teške trenutke gubitkom povjerenja birača u Hrvatskoj, ta situacija se reflektirala i na Međimurje iako smo mi u Međimurju ipak djelomice amortizirali taj udarac te na prošlim lokalnim izborima postigli bolji rezultat od očekivanog. Danas je HSLS u Međimurju nakon ujedinjenja s LS-om, ali i dolaskom novih članova i to uglavnom mlađe životne dobi, bitno ojačao, a uz to sa zadovoljstvom mogu reći da smo vrlo složna stranka, stranka kvalitetnih članova i spremni smo nakon izbora preuzeti suupravljanje našom županijom i vratiti međimurski brod na pravu rutu.
Pogled na današnju županijsku vlast...
- Kao stranka spremni smo podržati svaki dobar potez aktualne vlasti, ali i ukazivati na propuste. Na žalost, aktualna županijska vlast ima problema s kompasom i nije ispunila očekivanja Međimuraca. Naročito se to odnosi na HNS. Do sada učinjene pogreške su evidentne i nisu dobro prihvaćene među Međimurcima koji su nakon njihovih velikih predizbornih obećanja ostali razočarani. Mogu reći da nisam sretan što svojim greškama (koje na žalost svi plaćamo) olakšavaju put i nama HSLS-ovcima, prema ponovnom preuzimanju vodeće političke uloge nakon sljedećih lokalnih izbora.
Da ste vi u poziciji vladajućih...
- Iznijet ću samo dio naših promišljanja. Način našeg suupravljanja Međimurskom županijom u prethodna dva mandata smo pokazali. Nije bilo afera ni nepotizma, stranački i osobni interesi nisu dominirali, postavili smo i ostavili visoke demokratske dosege (sastav Upravnog vijeća ŽUC-a, način biranja predsjednika i članova školskih odbora, zajednice KUD-ova, ravnatelja, itd.). Bile bi učinjene sve potrebne predradnje za otvaranje veleučilišta u Čakovcu i sasvim sigurno bi studenti danas bili upisani na veleučilište. REDEA bi bila razvojna agencija u pravom smislu, formiran bi bio tim koji može odgovoriti svim zahtjevima različitih natječaja, vezano uz Europsku uniju ili različitih fondova, ministarstava, itd. I što je itekako važno, većina općina, pa ni gradovi, ne mogu imati (financirati) i nemaju dovoljno stručnih kapaciteta i tu REDEA, ali i druge službe trebaju biti na usluzi lokalnoj samoupravi te planove razvoja lokalne zajednice stručno obraditi da zadovolje kriterije različitih natječaja, fondova, itd. Također, odlučnije bi se krenulo u okrupnjavanje poljoprivrednog zemljišta te u navodnjavanje, znali bismo kako i na koji način osloboditi kreativnu snagu pojedinaca, interesnih skupina te lokalne samouprave. Polazimo od čovjeka kao pojedinca, jer čovjek je najvažnija karika u svakom programu i svakom djelovanju, no sa svojom vizijom upravljanja našom županijom te planovima i programima vezano uz sve segmente funkcioniranja Županije izaći ćemo na vrijeme pred građane Međimurja.
Vaše mišljenje o optužbama župana J. Posavca i predsjednika Skupštine Međimurske županije V. Ivkovića na račun Vašeg stranačkog kolege Ivana Čehoka, a vezano uz (ne)otvaranje veleučilišta u Čakovcu?
- Čehok je u više navrata iznio svoje mišljenje o veleučilištu u Čakovcu, uvijek ističući da je veleučilište Međimurju potrebno, pa ne bih preuzimao ulogu njegovog glasnogovornika, ali želim podsjetiti da je upravo HSLS pokrenuo prve korake za formiranje veleučilišta u Čakovcu, no promjenom vlasti u Županiji daljnje korake je trebala učiniti aktualna vlast. Nisam sklon, slikovito rečeno, optuživati susjede ako se ne brinem o svojoj kravi i ona «crkne».
Postoji li u međimurskom HSLS-u karizma Levačić?
- Svakako da postoji. Gospodin Levačić, župan u dva mandata te saborski zastupnik, sigurno ne bi obnašao navedene funkcije da ga članovi HSLS-a nisu u tome podržali i prepoznali njegovu karizmu, ali još važnije i žitelji Međimurja svojim glasovima to potvrdili i omogućili. Branko Levačić je danas predsjednik Kluba vijećnika HSLS-a u Županijskoj skupštini gdje djeluje sukladno odlukama, stavovima, preporukama i uz konzultacije s vodstvom HSLS-a Međimurske županije.
Može li međimurski HSLS imati saborskog zastupnika?
- Svjestan sam činjenice da će za postizanje tog cilja trebati uložiti puno truda, vremena, htijenja i političkog djelovanja, no međimurski HSLS zaslužuje i može imati saborskog zastupnika. Naravno, potpora birača iz Međimurja imat će odlučujuću ulogu u postizanju tog cilja.
Mogu li zajedno u Međimurju HSS i HSLS I kako to danas funkcionira?
- Ne da možemo, nego i jesmo zajedno, iza nas je iskustvo dobre suradnje upravljanja našom županijom u dva mandata, odlično se poznajemo i surađujemo u nekim općinama. P. Novački, predsjednik HSS-a u MŽ, i ja, kao i drugi dužnosnici obiju stranaka poznajemo se i surađujemo niz godina i funkcioniramo sve bolje.
Je li vam ta koalicija nametnuta?
- Nije, HSLS Međimurske županije podržava navedenu koaliciju uzimajući u obzir iskustva koja sam naveo u prethodnom odgovoru, ali i radi bliskih stavova u nizu pitanja. I jedna i druga stranka su stranke centra, po unutarnjem ustroju vrlo decentralizirane, okrenute čovjeku, a samo decentralizirane stranke mogu sprovesti toliko potrebnu svekoliku decentralizaciju ove zemlje i time osloboditi kreativne i druge potencijale pojedinaca i lokalne zajednice.
Grivec, Pavlic, Varga, predsjednici stranaka iz istočnog međimurskog kutka, kako to tumačite?
- Sve tri stranke su po unutarnjem ustroju i načinu unutarstranačkih izbora visoko decentralizirane i demokratske. To znači da nema dominacije centra niti su moguće direktive višeg stranačkog tijela. Kandidirali smo se i izabrali su nas članovi naših skupština iz svih dijelova Međimurja. Želim dodati da se osobno, a uvjeren sam i Varga i Pavlic, zalažem za pravila igre koja vrijede za sve i pri srcu mi je svaki kutak našeg prelijepog «cvetnjaka».
Bi li bila moguća u Međimurskoj županiji koalicija s DC-om i MDS-om?
- O mnogim problemima koji tište Hrvatsku imamo slična razmišljanja, o načinu kako bi trebalo upravljati Međimurskom županijom imamo slične stavove i razmišljanja, pa na temelju toga mislim da je takva koalicija moguća, no u ovom trenutku je prerano o tome nešto konkretnije reći.
Vaš komentar zbivanja u Općini Sveti Juraj i odgovornosti sadašnjeg i bivšeg načelnika (trenutno ravnatelj ŽUC-a) . HSLS je tamo u vladajućoj koaliciji koju predvodi HNS?
- Svaki ogranak samostalno odlučuje o ulasku u neku koaliciju ili o izlasku iz nje. Doznavši za način raspolaganja proračunskim novcem i naš ogranak se na pravi način uključio u rješavanje problema. Osobno mislim da bi bilo moralno da su svi upleteni u ovu aferu dali ostavke na sve dužnosti i funkcije koje obnašaju kao političke osobe, dok utvrđivanje moguće krivične odgovornosti ne bih komentirao, to trebaju odraditi nadležne institucije.
HNS vam je do posljednjih lokalnih izbora bio koalicijski partner? Kakvu suradnju kao načelnik Općine Donji Vidovec imate s HNS-om?
- Mi smo u tadašnjoj koaliciji dobro surađivali, bilo je razgovora i o nastavku suradnje, no HSLS nije želio ući u koaliciju protivno svojim određenim principima. Kao načelnik Općine dobro surađujem s članovima i dužnosnicima HNS-a, a posebno mogu istaknuti suradnju s članovima HNS-a iz Donjeg Vidovca, ali i s gradonačelnikom Preloga Dragutinom Glavinom, predsjednicom TZ-a MŽ Sandrom Herman i drugima.
Kao predsjedniku HSLS-a Međimurske županije, kakve su Vaše osobne političke ambicije?
- Svatko tko ulazi u politiku sigurno želi dobiti mogućnost političkog napredovanja i sukreiranja politike na što višoj razini. Ne razmišljam previše, niti se opterećujem u ovom trenutku ambicijama, pozicijama i funkcijama, ali sam spreman prihvatiti bilo koju dužnost ili funkciju ovisno o izbornim rezultatima i dogovoru unutar moje stranke.
Izvor: List Međimurje - novinar Mladen Grubić
12.5.08
HSLS Ogranak Čakovec održao Izbornu Skupštinu
U subotu, 10. svibnja 2008. godine održana je izborna skupština Ogranka Čakovec. Skupštinu su pozdravili predstavnici gradskih ogranaka HDZ-a, HSS-a te SDP-a, a iz redova HSLS-a potpredsjednik stranke Dražen Breglec te predsjednik ŽV Josip Grivec.
Na skupštini je potvrđen mandat dosadašnjem predsjedniku Ninoslavu Šipošu, dok su za potpredsjednike ogranka izabrani Mladen Babić i Branko Patafta. Tajnik ogranka postao je Bruno Trstenjak, rizničar Danijel Lajtman, a za članove izvršnog odbora izabrani su Zlatko Murković, Vesna Panić, Milan Radinović, Vladimir Rašperger, Antun Rođak i Sven Šipoš.
Predsjednik Šipoš je spomenuo kako je sada najbolje vrijeme za provjeru mandata i osvježavanje ekipe koja će se posvetiti pripremama za lokalne izbore 2009. godine.
9.5.08
Hrebak i Šipoš na Kongresu Mladih europskih liberala
Od 29. travnja do 05. svibnja 2008. godine, Dario Hrebak, Predsjednik Mladih hrvatskih liberala i Sven Šipoš, Predsjednik Liberalne studentske asocijacije sudjelovali su u Barceloni na Kongresu LYMEC-a (Mladi europski liberali).
Dvjestotinjak delegata je na Kongresu koji se održao pod geslom „Sloboda, predanost - Europa.“ odabralo je novog predsjednika Aloysa Rigauta te šest novih članova predsjedništva, između ostalog i Majdu Zeherović, predsjednicu Mladih liberala BiH koju su službeno podržale sve hrvatske organizacije članice. Također, na kongresu je Sven Šipoš izabran za jednog od deset delegata koji će predstavljati LYMEC na Kongresu ELDR-a (Europske liberalne stranke) ove godine u Stockholmu.
Pored službenog dijela, Kongresu su nazočili i brojni uvaženi gosti, između ostalih, Annemie Neyts, Predsjednica ELDR-a, i Artur Mas, vođa CDC-a, jedne od najvećih katalonskih stranaka.
Uz Kongres Hrebak i Šipoš su sudjelovali i na seminaru koji je održan u popratnom programu na temu suradnje europskih zemalja i zemalja Afrike te formiranja Mediteranske unije. Ideje sa seminara pretočene su u rezoluciju koja je kasnije prihvaćena na Kongresu.
7.5.08
HSLS Ogranak Gornji Mihaljevec održao je Izvještajnu Skupštinu
U petak 2. 5. 2008. održana je Izvještajna skupština ogranka.
Opširno i precizno izvješće podnio je predsjednik ogranka Boris Resman nabrojivši brojne akcije i aktivnosti te zahvalivši članovima na potpori i sudjelovanju u aktivnostima. Bilo je riječi i o planovima za naredno razdoblje, formirani su i novi odbori, zapaženu diskusiju i dobre prijedloge iznio je Josip Petković-predsjedavajući skupštine.
Brojnom skupu obratio se i Josip Grivec Predsjednik Županijske organizacije HSLS-a posebno istaknuvši: "Ogranak Gornji Mihaljevec jedan je od najaktivnijih ogranaka u Međimurju, a to potvrđuju i rezultati na minulim izborima. Ovdje izneseni planovi, ulazak novih članova te vaša aktivnost garancija su izvrsnih rezultata na lokalnim izborima 2009. Pozivam vas na slogu i zajedništvo, HSLS-ovce krasi stavljanje osobnih i stranačkih interesa u deseti-petnaesti plan, a interes općeg dobra, interes zajednice u kojoj živimo i djelujemo u prvi plan, uvjeren sam da takav pristup građani prepoznaju i još će ga više prepoznavati. Spremni smo na samostalan izlazak na izbore gotovo u svim općinama, u svim gradovima i županiji, ali isto tako radi postizanja boljih rezultata razgovaramo i spremni smo i za prijeizborne koalicije."
HSLS ponovno na vlasti u Općini Šenkovec
Sam
o dva tjedna nakon izbora Miljenka Topličanca (NL Miljenko Topličanec) za novog predsjednika Općinskog vijeća, u Šenkovcu su 6. svibnja izabrani i novi načelnik i ostali članovi općinskog vodstva.
Novi potpredsjednici Općinskog vijeća su Nada Glavaš (HSLS) i Željko Kovačić (NL Zlatka Novaka). Za načelnika Općine izabran je Mladen Moharić (HDZ), a za donačelnika Mijo Belužić (SDP).
Preostala tri člana Poglavarstva su iz: HSLS-a, NL-e te iz HSS-a.
Tako je Šenkovec dobio vjerojatno jedinstven sastav Poglavarstva u kojem je svaki član iz druge stranke ili s nezavisne liste.
Izvor: List Međimurje
o dva tjedna nakon izbora Miljenka Topličanca (NL Miljenko Topličanec) za novog predsjednika Općinskog vijeća, u Šenkovcu su 6. svibnja izabrani i novi načelnik i ostali članovi općinskog vodstva.Novi potpredsjednici Općinskog vijeća su Nada Glavaš (HSLS) i Željko Kovačić (NL Zlatka Novaka). Za načelnika Općine izabran je Mladen Moharić (HDZ), a za donačelnika Mijo Belužić (SDP).
Preostala tri člana Poglavarstva su iz: HSLS-a, NL-e te iz HSS-a.
Tako je Šenkovec dobio vjerojatno jedinstven sastav Poglavarstva u kojem je svaki član iz druge stranke ili s nezavisne liste.
Izvor: List Međimurje
5.5.08
HSLS ponovno na vlasti u Murskom Središču
Na sjednici Gradskog vijeća Murskog Središča održanoj u ponedjeljak, 28. travnja 2008.godine, izabran je novi gradonačelnik, Josip Dobranić iz HSLS-a.
Njegov su izbor poduprijeli vijećnici iz HDZ-a, HSU-a, kao i nezavisni vijećnici. Tako se HSLS, koji je već u dva navrata obnašao vlast u tom gradu, nakon tri godine upravljanja gradonačelnika iz SDP-a, ponovo vratio na vlast, na veliko zadovoljstvo građana Murskog Središča.
Naime, upravo zbog nezadovoljstva načinom na koji je grad vođen protekle tri godine, nerealiziranjem provođenja ključnih projekata, kao i sporošću rješavanja tekućih problema, HSLS je nedavno izašao iz koalicije sa SDP-om i HNS-om, nakon čega je SDP-ov gradonačelnik podnio ostavku.
Potpredsjednik HSLS-a Dražen Breglec, koji je ranije obnašao dužnost gradonačelnika, izrazio je zadovoljstvo povratkom HSLS-a na vlast te je uvjeren kako će Mursko Središče ponovo postati jedan od najrazvijenijih gradova Međimurske županije i mjesto za ugodan život svojim građanima.
Izvor: HSLS
Izvor: HSLS
3.5.08
Postizborna kampanja
Kao u kakvom drugom sportskom natjecanju i u predizbornoj kampanji svatko trči raspoređujući snagu prema svojoj kondiciji: ako se prebrzo zapuše i ispuše vodit će veći dio trke ali će teže doći i prvi do cilja, ako pak krene presporo i ne zapne u finalu trke riskira da ga blokira masa.
No, u sportskim nadmetanjima trke obično završavaju na ciljnoj ravnini, u političkim pak nadmetanjima, poglavito u nas, tek tada započinje prava trka.
Izvor: Ivan Čehok /dio članka/
2.5.08
Decentralizacija
Hrvatska je prebogata zemlja da bi ijedan kraj bio siromašan i Hrvatska je premala zemlja da bi ijedan kraj bio pust.
Decentralizacija, prijenos dijela poreza tamo gdje se dohodak stvara – uvjet je novog razvoja.
Naravno, država razvojnim agencijama morati pomoći taj razvoj, jer nemaju svi stručnjake i potrebne kadrove. Nije lako nekoj manjoj općini u Lici ili Spačvi naći stručnjaka za razvoj, ali upravo tu Zagreb i centralna tijela vlasti mogu i moraju pomoći.
Naravno, država razvojnim agencijama morati pomoći taj razvoj, jer nemaju svi stručnjake i potrebne kadrove. Nije lako nekoj manjoj općini u Lici ili Spačvi naći stručnjaka za razvoj, ali upravo tu Zagreb i centralna tijela vlasti mogu i moraju pomoći.
A cilj je u biti jednostavan: omogućiti da ljudi na cijelom području Hrvatske uspješno posluju.
Izvor: Đurđa Adlešić /dio članka/
Izvor: Đurđa Adlešić /dio članka/
30.4.08
Liberalna načela
Opća liberalna načela na kojima se utemeljuje i za koje se zauzima HSLS su sljedeća:
- svi ljudi imaju jednaka i neotuđiva prava (fizičku i duhovnu nepovredivost,
- slobodu govora i javnog istupanja i udruživanja te pravo na očuvani okoliš),
- pravo na ograničenje arbitrarnosti vlasti (pravo građanina da se s njim postupa u skladu sa zakonom),
- pravo na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, školovanje, biranje zanimanja, ekonomske slobode - slobode poduzetništva,
- pravo i mogućnost razvoja svih posebnosti (osobnih, kolektivnih, regionalnih, kulturnih i drugih),
- demilitarizacija i razoružanje,
- tolerancija i kultura političkog dijaloga,
- država višestranačke parlamentarne demokracije uz strogu podjelu vlasti i
- neovisnost sudstva,
- institucionalna zaštita manjinskog ili pojedinačnog mišljenja te
- autonomija gospodarskog i duhovnog života pojedinca.
- svi ljudi imaju jednaka i neotuđiva prava (fizičku i duhovnu nepovredivost,
- slobodu govora i javnog istupanja i udruživanja te pravo na očuvani okoliš),
- pravo na ograničenje arbitrarnosti vlasti (pravo građanina da se s njim postupa u skladu sa zakonom),
- pravo na osnovnu zdravstvenu i socijalnu zaštitu, školovanje, biranje zanimanja, ekonomske slobode - slobode poduzetništva,
- pravo i mogućnost razvoja svih posebnosti (osobnih, kolektivnih, regionalnih, kulturnih i drugih),
- demilitarizacija i razoružanje,
- tolerancija i kultura političkog dijaloga,
- država višestranačke parlamentarne demokracije uz strogu podjelu vlasti i
- neovisnost sudstva,
- institucionalna zaštita manjinskog ili pojedinačnog mišljenja te
- autonomija gospodarskog i duhovnog života pojedinca.
24.4.08
Ustrojstvo HSLS-a
Temeljni organizacijski oblik HSLS je ogranak koji se ustrojava na području općina i gradova. Za osnivanje ogranka potrebno je najmanje 7 članova koji na izbornoj skupštini biraju: predsjednika, potpredsjednike (broj ovisi o poslovniku koji donosi sama skupština ogranka), tajnika, rizničara, članove izvršnog odbora (broj isto ovisi o poslovniku skupštine) i 3 člana nadzornog odbora. Izvršni odbor u konačnici čine: izabrani članovi izvršnog odbora, tajnik, rizničar i predsjednik ogranka koji je ujedno i predsjednik izvršnog odbora i predstavlja i zastupa ogranak. Unutar ogranka mogu se osnivati mjesni ogranci po mjesnim odborima (gradskim četvrtima). Na razini županije postoje županijske organizacije koje čine županijska vijeća (u Gradu Zagrebu Gradsko vijeće), županijske statutarne komisije (Zagreb Gradska statutarna komisija), županijski nadzorni odbori (Gradski nadzorni odbor) i ogranci. Svaki ogranak delegira određen broj izaslanika za županijske izborne skupštine koje biraju: predsjednika županijskog vijeća (Gradskog vijeća Grada Zagreba), potpredsjednike (broj ovisi o poslovniku skupštine), rizničare, tajnike, članove županijskih vijeća (broj ovisi o poslovniku), članove županijskih statutarnih komisija i nadzornih odbora. Županijska vijeća (GV Grada Zagreba) čine izabrani članovi, tajnik, rizničar i predsjednik ŽV (GV) koji predstavlja i zastupa županijsko vijeće (GV). Bira se predsjednik HSLS-a, 6 potpredsjednika, 57 članova Središnjeg vijeća (od toga 2 s liste Mladih hrvatskih liberala) i po 9 članova Statutarne komisije i Nadzornog odbora. Središnje vijeće je najviše tijelo HSLS-a između 2 Sabora, a čine ga 57 članova izabranih na Saboru HSLS-a, saborski zastupnici i predsjednici županijskih vijeća (GV). Na konstituirajućoj sjednici izabire se predsjednik i 2 potpredsjednika te imenuje tajnik Središnjeg vijeća. Predsjedništvo je izvršno tijelo HSLS-a i čine ga predsjednik HSLS-a, potpredsjednici, poslovni tajnik i direktor koje imenuje predsjednik HSLS-a, a potvrđuje Središnje vijeće te do 15 članova Predsjedništva koje imenuje predsjednik HSLS-a i potvrđuje Središnje vijeće HSLS-a. HSLS predstavlja i zastupa predsjednik HSLS-a. |
Povijest HSLS-a
HRVATSKA SOCIJALNO LIBERALNA STRANKA
PARLAMENTARNA STRANKA
10 000 ZAGREB
TRG NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG 17/1
Tel: 01/4810-401
Fax: 01/4810-404
E-mail: hsls@hsls.hr
OSNIVANJE: ZAGREB, 20. SVIBNJA 1989.
ČLANSTVO: 2006 - 21 000 članova
HSLS je osnovan 20. svibnja 1989. godine pod imenom Hrvatski socijalno liberalni savez. Bila je to prva demokratska stranka osnovana u Hrvatskoj za vrijeme komunističkog režima.
PREDSJEDNICI HSLS-a:
- Prvi predsjednik Stranke bio je Slavko Goldstein.
- Dražen Budiša izabran je za predsjednika 1990. godine.
- Od veljače 1996. do 7. sabora HSLS-a u studenom 1997. godine predsjednik HSLS-a je Vlado Gotovac, a tada je za predsjednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša.
- Od srpnja 2001. do 10. sabora (2. veljače 2002.) vršitelj dužnosti predsjednika HSLS-a bio je Jozo Radoš, a na saboru je za predsjednika ponovno izabran Dražen Budiša.
Od prosinca 2003. vršitelj dužnosti predsjednika HSLS-a je dr. sc. Ivan Čehok koji je na 11. saboru HSLS-a održanom 17. siječnja 2004. izabran za predsjednika HSLS-a.
- U veljači 2006. održan je Sabor ujedinjenja na kojem su se ujedinile Hrvatska socijalno-liberalna i Liberalna stranka. Za predsjednicu je izabrana Đurda Adlešić.
HSLS NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA:
Na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj, u travnju 1990. godine, HSLS je bio u Koaliciji narodnog sporazuma.
Izbori 1992. i 1993. godine ojačali su pozicije HSLS-a kao najjače opozicijske stranke.
- Na izborima 3. siječnja 2000. HSLS je u koaliciji sa SDP-om pobijedio na izborima i zajedno s još 4 stranke (HSS, HNS, LS i IDS) formirao Vladu u kojoj je imao 5 ministara i zamjenika premijera te nekoliko zamjenika i pomočnika ministara. U srpnju 2002. Veliko vijeće HSLS konstatira da je navedena Koalicija prestala postojati i HSLS ponovno postaje oporbena stranka.
- Na izbore 23. studenog 2003. HSLS-a je izašao u Koaliciji s DC-om te nakon izbora sudjeluje u formiranju izvršne vlasti.
- Na izbore 2006. HSLS-a je izašao u Koaliciji s HSS-om te nakon izbora sudjeluje u formiranju izvršne i zakonodavne vlasti.
ČLANSTVO U PARLAMENTU:
o 1990 - 1992.g., 03 (u Vijeću udruženog rada)
o 1992 - 1995.g., 16 (11,59%)
o 1995 - 1999.g., 07 (5,47%)
o 2000 - 2002.g., 23 (15,23%); 2003, 14 (9,27%)
o 2003 - 2007.g., 02 (1,32%)
o 2007 - 2011.g., 03
Godine 1996. održan je 6. sabor HSLS-a i tom prigodom je donesena odluka o ustanovljenju Godišnje nagrade HSLS-a za doprinos razvoju demokracije i socijalne pravde u Republici Hrvatskoj - "Velimir Terzić".
PARLAMENTARNA STRANKA
10 000 ZAGREB
TRG NIKOLE ŠUBIĆA ZRINSKOG 17/1
Tel: 01/4810-401
Fax: 01/4810-404
E-mail: hsls@hsls.hr
OSNIVANJE: ZAGREB, 20. SVIBNJA 1989.
ČLANSTVO: 2006 - 21 000 članova
HSLS je osnovan 20. svibnja 1989. godine pod imenom Hrvatski socijalno liberalni savez. Bila je to prva demokratska stranka osnovana u Hrvatskoj za vrijeme komunističkog režima.
PREDSJEDNICI HSLS-a:
- Prvi predsjednik Stranke bio je Slavko Goldstein.
- Dražen Budiša izabran je za predsjednika 1990. godine.
- Od veljače 1996. do 7. sabora HSLS-a u studenom 1997. godine predsjednik HSLS-a je Vlado Gotovac, a tada je za predsjednika Stranke izabran ponovno Dražen Budiša.
- Od srpnja 2001. do 10. sabora (2. veljače 2002.) vršitelj dužnosti predsjednika HSLS-a bio je Jozo Radoš, a na saboru je za predsjednika ponovno izabran Dražen Budiša.
Od prosinca 2003. vršitelj dužnosti predsjednika HSLS-a je dr. sc. Ivan Čehok koji je na 11. saboru HSLS-a održanom 17. siječnja 2004. izabran za predsjednika HSLS-a.
- U veljači 2006. održan je Sabor ujedinjenja na kojem su se ujedinile Hrvatska socijalno-liberalna i Liberalna stranka. Za predsjednicu je izabrana Đurda Adlešić.
HSLS NA PARLAMENTARNIM IZBORIMA:
Na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj, u travnju 1990. godine, HSLS je bio u Koaliciji narodnog sporazuma.
Izbori 1992. i 1993. godine ojačali su pozicije HSLS-a kao najjače opozicijske stranke.
- Na izborima 3. siječnja 2000. HSLS je u koaliciji sa SDP-om pobijedio na izborima i zajedno s još 4 stranke (HSS, HNS, LS i IDS) formirao Vladu u kojoj je imao 5 ministara i zamjenika premijera te nekoliko zamjenika i pomočnika ministara. U srpnju 2002. Veliko vijeće HSLS konstatira da je navedena Koalicija prestala postojati i HSLS ponovno postaje oporbena stranka.
- Na izbore 23. studenog 2003. HSLS-a je izašao u Koaliciji s DC-om te nakon izbora sudjeluje u formiranju izvršne vlasti.
- Na izbore 2006. HSLS-a je izašao u Koaliciji s HSS-om te nakon izbora sudjeluje u formiranju izvršne i zakonodavne vlasti.
ČLANSTVO U PARLAMENTU:
o 1990 - 1992.g., 03 (u Vijeću udruženog rada)
o 1992 - 1995.g., 16 (11,59%)
o 1995 - 1999.g., 07 (5,47%)
o 2000 - 2002.g., 23 (15,23%); 2003, 14 (9,27%)
o 2003 - 2007.g., 02 (1,32%)
o 2007 - 2011.g., 03
Godine 1996. održan je 6. sabor HSLS-a i tom prigodom je donesena odluka o ustanovljenju Godišnje nagrade HSLS-a za doprinos razvoju demokracije i socijalne pravde u Republici Hrvatskoj - "Velimir Terzić".
23.4.08
Članovi Središnjih tijela HSLS-a iz Međimurske županije /2006. - 2010.g./
Središnja tijela HSLS-a
- Predsjedništvo HSLS-a:
Breglec Dražen, Mursko Središče - potpredsjednik/ica
Središnje vijeće HSLS-a:
Zvošec Blaženka, Kotoriba - potpredsjednik/ica
Grivec Josip, Donji Vidovec - član
Hozjan Zlatko, Prelog - član
Šipoš Ninoslav, Čakovec - član - Statutarna komisija HSLS-a:
- - Nadzorni odbor HSLS-a:
Perhoč Klaudija , Šenkovec- član
Pretplati se na:
Postovi (Atom)