Josip Grivec, predsjednik međimurskog HSLS-a, jedini je predsjednik županijske organizacije jedne stranke koji ujedno vodi jedinicu lokalne samouprave. U razgovoru za list Međimurje koji dotiče aktivnosti vezane uz svakodnevicu Općine Donji Vidovec, ali i trenutne stavove socliberala o predstojećim lokalnim izborima, našeg sugovornika pitamo koliko njegova pozicija načelnika pomaže reputaciji HSLS-a u Međimurskoj županiji općenito.
- Siguran sam da to u sebi nosi određen utjecaj na poimanje HSLS-a kao stranke, njezine ideje i djelovanja. Smatram to prednošću i nečim što ljudi prepoznaju u kontekstu reputacije kakvu liberali žele imati među građanstvom. Za samu stranku podrazumijeva se želja da bude što bliskija problematici vođenja lokalne samouprave i njezinih građana i u tome zasad sudjelujemo u mjeri koja će u budućnosti, vjerujem, biti veća. S tim u vezi, uvijek volim naglasiti da čekam konkretniju decentralizaciju države, pa da svi lakše radimo i planiramo obaveze jer je potreba mnogo.
U političkim ste krugovima poznati kao osoba koja često govori o potrebi prave decentralizacije?
- Moram priznati da vidim određene pomake u toj sferi. Međutim, uzmemo li u obzir naše nakane da uđemo u društvo Europske unije na koju se svi stalno pozivamo, onda je taj korak preskroman. Hrvatskoj je potrebna prava decentralizacija jer se u nekim segmentima, pogotovo onim materijalnim, centralizacija javlja u punom smislu tog pojma. Da budem jasniji, obaveze nam se stalno proširuju i dodaju jedna na drugu, a novac ne.
Želite reći da oni koji nisu bliski sa središnjom vlašću teško mogu planirati realizaciju svojih programa?
- Novac ide u jedan centar. To je problem svake lokalne sredine i svaka od njih uvelike ovisi o središnjoj vlasti i o tome u kojoj ćemo mjeri pronaći njezinu podršku. Time gubimo i vrijeme i koncentraciju i prilike. Svojim novcem lakše bismo kratkoročno i dugoročno planirali. Bio bi to najbolji poticaj za razvoj svih sredina. Dat ću primjer susjedne Mađarske u kojoj lokalne jedinice s 500 do 800 stanovnka imaju tim od troje, četvero ljudi koji ih vode. Mi za to nemamo novaca.
Mislite li da bi decentralizacija rasteretila ministre u Vladi i saborske zastupnike i za koliko bi Općina Donji Vidovec na taj način povećala svoj proračun?
- Ne samo da bi se navedene rasteretilo poslova koje sada rješavaju za potrebe lokalnih jedinica, a sve to mogu riješiti i same jedinice, već bi se ostavilo prostora da se i ministri i zastupnici u Saboru koncentriraju na poboljšavanje legislative i svih drugih doticajnih točaka. Kad bi se povećanje našeg proračuna određivalo u nekakvom prosjeku, onda bi on bio tri puta veći. Da je doista trostruko veći, mi bismo puno više toga napravili i to bi se izvana daleko vjernije vidjelo. Natječaji jedina šansa(?)Ukupno gledano, Hrvati se premalo javljaju na natječaje europskih fondova.
Kako je to u Općini Donji Vidovec?
- Mi se javljamo na sve natječaje koji izlaze, a u njima vidimo mjesto za općinske projekte. U posljednje vrijeme projekti su nam prihvaćeni, i to je zasad jedini put ka napretku, jer svojim sredstvima mnoge stvari nikad ne bismo ni završili ni započeli. Mi unaprijed znamo na što ćemo potrošiti proračun jer je Općina praktično servis. Plaćamo vrtić, javnu rasvjetu, komunalije i premalo je prostora za investicije. Za nove iskorake trebamo pomoć države i fondova, a ponekad nam treba i malo sreće.Iduće godine krećete u modernizaciju cesta i gradnju školske zgrade.
Pretpostavljam da su to središnji projekti Općine za 2009. godinu...
- Jesu i puno znače Donjem Vidovcu. Projekt modernizacije cestovne infrastrukture odobren nam je u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, ide na prijevod i potom na kandidaturu prema Svjetskoj banci. Zbog naših malih prihoda omjer financiranja bit će 90:10, dakle 90 posto iznosa osigurat će Svjetska banka, a 10 Općina. Projekti za školu također su gotovi i gradnja će započeti u proljeće, što je jedan od središnjih projekata Međimurske županije. Lokacija je dobra, u neposrednoj blizini nogometnog igrališta, na prostoru koji kasnije može primiti i sportsku dvoranu.
Kako stojite s osnivanjem poduzetničke zone?
- To je priča koja ima svoju povijest zbog loše riješenih imovinskih pitanja iz doba komasacije, no da time ne zamaram - mi smo nedavno razriješili i to pitanje tako što ćemo otvoriti Poduzetničku zonu Jug koja će biti u blizini Hotela Golf. Imamo teren od 12 hektara koji je ranije koristila tvrtka Agromeđimurje. S njima smo dogovorili da više neće raditi na tom zemljištu kako bismo mogli razvijati poduzetništvo i otvarati radna mjesta.
Kakav je interes investitora?
- Solidan, već pet poduzetnika ima osigurane uvjete i to će nam donijeti nekoliko desetaka radnih mjesta. Oni će već u proljeće moći početi graditi. Stipendije na kopirki.
Zašto ne stipendirate studente? Proračun je preskroman?
- Naš je proračun 2,4 milijuna kuna ako uračunamo dotacije Županije i države. Doista nemamo prostora za stipendije. Ne želimo raditi razliku i stipendirati jedno ili dvoje studenata, a drugima ne dati priliku. Tome smo doskočili tako što studentima omogućavamo da u uredu Općine besplatno fotokopiraju skripte i literaturu. To činimo i školarcima. Po izračunu koji smo izradili, za kopiranje smo trošili 45 do 50 tisuća kuna u godini jer stvarno kopiramo sve. Ove je godine ta cifra pala na 30 tisuća kuna jer očito materijali kolaju među djecom, pa se i kod nas pritisak smanjio. Voljeli bismo stipendirati naše studente, skloni smo pomoći, međutim, morat ćemo čekati bolja vremena i decentralizaciju.
Pripremate li božićne darove za staračka domaćinstva?
- Kao i svake godine. Ponekad darujemo poklon bon za trgovinu, a ponekad namirnice i korisne stvari. Ove ćemo godine vjerojatno pribjeći ovoj drugoj opciji. Osim toga, već osamnaest godina organiziramo tradicionalno druženje s hendikepiranom djecom i njihovim roditeljima. Datum je fiksan - 26. prosinca. To druženje možda nije neki osobit poklon, ali je specifičan prijateljski odnos od kojeg mi se i sada, kad o tome pričam, koža ježi. To je susret kojem se odazovu i udruge i klubovi i pojedinci. Trebamo njegovati to zajedništvo koje nemaju baš sve sredine. Roditeljima hendikepirane djece možda ne možemo materijalno znatno pomoći, ali im barem možemo pružiti moralnu podršku.
Ponovo načelnik?Kanite li se u svibnju 2009. ponovo kandidirati za načelnika Općine Donji Vidovec?
- Pitanje je zapravo teško, no sasvim sigurno ću se kandidirati.
Zašto je pitanje teško?
-Postoje i druge mogućnosti.
Imate drugih ambicija? Kandidirati se za župana? Podržati neku drugu opciju?
- Ne znam što će biti. Još je preuranjeno o tome govoriti. Mogu vam samo potvrditi da smo sa svima spremni razgovarati. Na županijskom vijeću HSLS-a konkretizirali smo namjeru da budemo otvoreni za razgovore u svim sredinama, sa svim strankama - ako pronađemo zajedničke interese u ciljevima, ali da s pripremama za lokalne izbore započnemo samostalno. Naglasio bih da naši ogranci nikada nisu imali ograničenja i neće ih imati ni sada. Ako vide prostor za predizborno koaliranje, dobit će zeleno svjetlo. Važna nam je realizacija planova i programa, a ne pozicije i bilo čije uhljebljenje.
Kakvo je Vaše mišljenje o Branku Levačiću i njegovom vođenju Županije punih osam godina?
- Branko Levačić je u dva mandata bio župan i znamo kako se to mora raditi. Uz to, HSLS je ostavio dobre reference - visoke demokratske dosege i izostanak "repova". Levačić je bio izvrstan župan, ali u HSLS-u imamo još ljudi koji mogu raditi taj posao. Kandidata za župana iskristalizirat ćemo početkom 2009. godine, više ne mogu reći.
Što mislite o radu Dražena Bregleca?
- Isto što i o Levačiću. Obojica su vrlo vrijedni i kvalitetni ljudi, članovi HSLS-a s kredibilitetom.
U kakvom ste odnosu s predsjednicom stranke Đurđom Adlešić?
- Jako dobrom. Đurđa Adlešić podržava stav da naše organizacije i ogranci brane interese na lokalnoj razini. Imamo potpunu slobodu procjene i izbora stranaka za suradnju i eventualno koaliranje.SDP, HDZ, HSLS...
Jeli Vam, kao predsjedniku županijskog HSLS-a, nedostatak to što živite u Donjem Vidovcu, a ne u Čakovcu?
- Mislim da nije. Zapravo bi to trebao biti pokazatelj da kvalitetne ljude imamo u svim sredinama, a ne samo u županijskom središtu.HSLS je u Međimurju proveo anketu kojom si je nastojao približiti politička opredjeljenja građana.
Jesu li rezultati tajna?
- Naprotiv. Nisu tajna i kanio sam ih naglasiti u ovoj prilici. Proporcionalno broju stanovnika, proveli smo anketu koja pokazuje da je HSLS definitivno treća politička snaga u Međimurskoj županiji. Najjači je SDP, a drugi je HDZ. Smatramo anketu realnom jer smo je radili na više razina ispitivanja.
Načelniče, navodno je Vaša plaća najniža od svih profesionalnih načelničkih plaća u Međimurskoj županiji...
- To ne znam. Moja bruto plaća je 5.100 kuna, što znači da je neto oko 3.500 kuna. Stvarno je moja plaća najmanja? Nemojte to onda pisati (osmijeh).
Imate privatan posao?
- Imam naslijeđenu poljoprivredu koju radim sa sestrom i bratom. Bez poticaja se od poljoprivrede teško živi, a s poticajem smo u laganom plusu. Sve opet ovisi o godini i vremenskim prilikama. To mi je više obaveza, nego izvor prihoda. Bio sam profesionalni fotograf nekada, a danas mi je fotografija hobi i velika ljubav.
Izvor: List Međimurje
