Širenje Europske unije na europski jugoistok, liberalizacija viznog režima, borba protiv međunarodnog organiziranog kriminala i medijacija kao način političkog rješavanja, bile su teme dvodnevnog sastanka glavnog biroa ALDE grupe ( ALDE grupu čine europarlamentarci liberalnih i demokratskih stranaka u Evropskom Parlamentu). Sastanak se održao na Bledu, 5. i 6. ožujka, a organizirala ga je slovenska Liberalna demokracija Slovenije (LDS), na inicijativu njihova zastupnika u Europskom parlamentu, Jelka Kacina.
Uz 15-tak europarlamentaraca, sastanku je nazočio, kao poseban gost, g. Olli Rehn, kao europski povjerenik za pitanja proširenja EU, ali i Diana Wallis, potpredsjednica Europskog parlamenta, Annemie Neyts-Uyttebroeck, predsjednica ELDR-a (Europske liberalno demokratske stranke) te mnogi ugledi članovi Europskog parlamenta. Iz Hrvatske su nazočili potpredsjednik HSLS-a Dražen Breglec te Vesna Pusić iz HNS-a i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić, kao i predstavnici liberalnih stranaka iz cijele regije.
Potpredsjednik HSLS-a Breglec sastao se i nasamo s g. Rehnom, što je bila dobra prilika da europski povjerenik dobije informacije o ulozi HSLS-u i njenim aktivnostima u Vladi kao i stajalištima stranke prema aktualnim vanjskopolitičkim temama. Raspravljajući o neriješenim pitanjima između Hrvatske i Slovenije, Breglec je povjerenika za proširenje Rehna, ali i cijeli skup upozorio kako bi politička medijacija u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije, kao preduvjet za ulazak u Europsku uniju, mogla biti opasan presedan za budući proces proširenja EU. Objasnio je i kako bi uvođenje pravila da se granica može rješavati politički, a ne pravno, otvorilo niz velikih problema između Hrvatske i zemalja u okruženju te da je europska perspektiva jugoistoka Europe nužna za stabilizaciju cijele te regije.
Ovaj je događaj potaknuo i interes nekih medija koji su zabilježili HSLS-ovu aktivnu ulogu na međunarodnoj sceni, koja se u kontinuitetu aktivno provodi, posebice kroz lobiranje za nacionalne interese u ELDR-u i samoj ALDE grupi.
Potpredsjednik HSLS-a za „Nacional“
Breglec: Hrvatskoj je mjesto u EU
"Ulazak u Europsku uniju prvi je politički prioritet Republike Hrvatske. Oko tog stava postoji konsenzus na najvećem dijelu hrvatske političke scene i treba uložiti maksimalne napore u to da se taj cilj realizira. No, s druge strane, uvjeren sam kako odgovorna politika mora imati i stav te prije svega spremne mjere, kako postupiti u slučaju da se dogodi višegodišnji zastoj u pristupnom procesu Hrvatske Evropskoj uniji. U našem slučaju taj scenarij je malo vjerojatna, ali ipak ne i nevjerojatna mogućnost, kojoj uzrok leži u jednoj neracionalnoj, ali ipak prisutnoj i trenutno dominantnoj politici Republike Slovenije. Sustav odlučivanja u Europskoj uniji je takav da ne postoji formalni način da ostale države članice prisile Sloveniju da prekine blokadu predpristupnih pregovora Republike Hrvatske. Obzirom na duboki glib u koji je slovenska politika zaglavila na pitanju njihovog viđenja širenja EU te otvorenih teritorijalnih pretenzija koje želi realizirati zloupotrebljavajući trenutni jači politički položaj koji ima kao članica Unije, postoji realna mogućnost da ta blokada potraje godinama“, govori Breglec o hrvatsko-slovenskom sporu u tjedniku „Nacional“.
Podsjeća da Hrvatska treba učiniti sve što je u njezinoj moći da iziđe iz te blokade, ali to ne ovisi isključivo o Hrvatskoj, jer postoji i granica ispod koje se ne može ići. Stoga Hrvatska također mora biti spremna i na moguću dugogodišnju odgodu punopravnog članstva. „Takvu moguću situaciju nikako ne smijemo dočekati skrštenih ruku, već moramo imati i strategiju kojom bi osigurali prosperitet Hrvatske i izvan Unije. U konačnici, jasan stav i postojanje alternative nam može samo pomoći u osnovnom cilju, stjecanja punopravnog članstva, a stav da punopravnom članstvu hrlimo „čim prije“ i gotovo bezuvjetno, slabi našu pregovaračku poziciju".
Nadalje, nastavlja Breglec, u „Nacionalu“, reforme se u svakom slučaju moraju provesti, a one se kroz predpristupni proces intenziviraju i nikako ne smiju stati bez obzira na status pregovora. To su, primjerice, reforma pravosuđa, reforma javne uprave, borba protiv korupcije, ali i dizanje konkurentnosti gospodarstva, posebno na onim područjima koja mogu poboljšati našu vanjskotrgovinsku bilancu i omogućiti priljev kapitala, kao što su poljoprivreda, turizam, promet, logistika i informatika. Te se reforme moraju odlučno i bezuvjetno nastaviti, bez obzira na moguću odgodu pridruživanja Uniji. Bilo bi izuzetno štetno kad bi se mogući zastoj u pregovorima koristio kao izgovor da se reformski procesi zaustave.
S druge strane, Hrvatska je kroz usvajanje nekih propisa i preuzimanje nekih obveza u tranzicijskom razdoblju svjesno prihvatila i neke negativne gospodarske učinke, koje one sobom nose. Dakako, u slučaju kada bi ulazak u Uniju bio odgođen na duži rok, Hrvatska bi trebala najprije identificirati, a zatim i preispitati učinke privremene suspenzije tih mjera. Jedna od takvih mjera koju smo pod pritiskom usvojili, svakako je odgoda primjene Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa, stupanje na snagu prava stjecanje nekretnina za strance, pitanje subvencija gospodarstvu i poljoprivredi, pitanje carinskog i poreznog režima koji se tijekom proteklih godina značajno liberalizirao na štetu domaćih proizvođača. To su samo neki primjeri koje bi trebalo podvrgnuti stručnoj "cost benefit" analizi te provesti opsežnu javnu raspravu, nakon čega bi se moglo procijeniti kada, kako i da li uopće reagirati na način koji bi negativne gospodarske učinke eliminirao, a da on istovremeno ne znači „korak unazad" u dugoročnim interesima Hrvatske.“
Info: HSLS
