Gradski Ogranak Čakovec potpisao međustranački sporazum

Dana 27. ožujka 2009. g. potpisan je Međustranački sporazum o zajedničkom nastupu na izborima za lokalnu samoupravu 2009. g. u Gradu Čakovcu.

Potpisnici sporazuma su: HSLS-ov Ogranak Čakovec - Ninoslav Šipoš, Gradska organizacija SDP-a - Veselin Biševac, Gradska organizacija HSS-a - Zoran Vidović i Gradska organizacija HSU-a - Ranka Liković.

Održan 8. sastanak Koordinacije za lokalnu samoupravu HSLS-a u Crikvenici - Administracija je u Hrvatskoj preskupa

Reducirati broj lokalnih jedinica, gradova i općina te tako smanjiti financijske troškove budući da je administracija u našoj državi preskupa, jednoglasni je zaključak Koordinacije HSLS-a za lokalnu samoupravu, koja je održala sjednicu u subotu, 21. ožujka 2009. godine u Crikvenici uz potporu Zaklade Friedrich Naumann.

Na sjednici su, uz ostale, bili i zamjenik predsjednice HSLS-a i gradonačelnik Kutine Davor Žmegač, politička tajnica stranke i državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Dorica Nikolić, član Predsjedništva stranke, gradonačelnik Samobora i predsjednik Koordinacije za lokalnu samoupravu HSLS-a, Antun Dubravko Filipec, državna tajnica za malo i srednje poduzetništvo Tajana Kesić Šapić te brojni članovi HSLS-a iz svih ogranaka i podružnica.

Sudionici seminara raspravljali su o tri teme: lokalnoj upravi i ovisnosti o radu inspekcijskih službi, neposrednom izboru izvršnih čelnika te novim izazovima, s naglaskom na ulozi gradonačelnika i suradnji s gradskim vijećem te o gospodarstvu, odnosno, državnim poticajima i mjerama.

Dogovoreno je da će se predložiti Udruzi gradova da problematiku rada inspekcijskih službi uvrsti u program djelovanja za 2009. godinu te kroz daljnju razradu iste predloži konkretne mjere i radnje za rješavanje problematike i izmjenu postojećih zakona.

U raspravi se moglo čuti i kako Hrvatskoj treba moderna regionalizacija, a taj početak će obilježiti predstojeći lokalni izbori u svibnju; raspravljalo se i o sustavu otvorenih lista, s kojih građani za vijećnike za gradsko vijeće mogu birati jednu ili više osoba, a ne cijelu listu.

Ova kriza je pokazala da Hrvatska treba razmotriti novi sustav lokalne samouprave, revidirati broj županija i lokalnih jedinica, kako bi se pojednostavio državni aparat, jer se u protivnom gube sredstva na putu između građana i države, odnosno lokalne samouprave. Stoga država mora krenuti u reformu javne uprave, višekratno se čulo na skupu.

I na ovom je skupu ponovljen zaključak sa sjednice Predsjedništva HSLS-a koju je stranka održala dan ranije, 20. ožujka, a na kojoj je zaključeno da će HSLS predložiti svojim koalicijskim partnerima prijedlog po kojem članovi nadzornih odbora i upravnih vijeća mogu biti isključivo eksperti koji za svoj angažman neće dobivati novčanu naknadu.

Info: HSLS

Intervju sa načelnikom Općine Selnica - Anđelko Kovačić

Na čelu selničke Općine već osmu godinu za redom je HSLS-ovac Anđelko Kovačić. U roku od dva mandata kako obnaša dužnost načelnika, smatra da je u svojoj sredini, zajedno sa suradnicima, napravio mnogo.

Pitamo ga što bi istaknuo od svega učinjenog.
- Na prvo mjesto stavio bih otvaranje zdravstvenih ambulanti te dovođenje u Selnicu dvaju timova liječnika opće prakse i jednog stomatološkog. Na samom početku prvog mandata, otvorena je školska sportska dvorana. Do mog dolaska, u selničkoj Općini uopće nije bilo predškolskih ustanova. Općina je jedino sufinancirala smještaj petnaestak djece u vrtićima i jaslicama u okolnim općinama. Danas imamo tri vrtića, dva u Selnici i jedan u Zebanec Selu, s ukupno 110 djece. Njima Općina sufinancira smještaj s 50 posto ekonomske cijene. U tom smo razdoblju asfaltirali 7 kilometara prometnica u Merhatovcu, Donjem Zebancu, Selnici, Zaveščaku i Donjem Koncovčaku. Izradili smo prostorni plan uređenja Općine te detaljne planove uređenja stambene zobe Bukovčak u Selnici i uređenja središta naselja Zebanec Selo, kao i industrijske zone u kojoj je sada već i započela gradnja. Izgrađena je pješačka staza u Zebanec Selu, uređen društveni dom u Donjem Koncovčaku i stara škola u Selnici, okoliš općinske zgrade, zajedno s OAZOM 98, započeto je uređenje sportskog parka u Selnici i da ne nabrajam dalje.

U kojem bi se smjeru, prema Vašem mišljenju, trebala dalje razvijati Općina Selnica?
- Naša industrijska zona nije velika. Imamo samo 9 parcela. Nismo išli u projektiranje veće stoga što se više okrećemo turizmu. Želimo biti sredina u kojoj se ugodno i lijepo živi te time i raznim sportskim, rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima želimo privući turiste. Općina ima oko 200 nezaposlenih i njima namjeravamo osigurati radna mjesta u tvtrtkama malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskoj zoni te u turizmu. Idemo u projekt koji se veže uz tu našu turističku orijentaciju. Sve smo to ugradili i u prostorni plan uređenja. Odredili smo zone za vikend naselja te utvrdili širinu parcela, kako bismo privatnim osobama omogućili izgradnju vikend objekata prilagođenih za smještaj s kompletnom turističkom ponudom. Namjera nam je osnovati i turističku zajednicu. Za nju već imamo sve uvjete osim jednog ili više ugostiteljskih objekata restoranskog tipa ili tipa seoskog turizma.

Što zasad od tih turističkih sadržaja možete ponuditi?
- Imamo turističke točke, imamo vinsku cestu, a ono što je potrebno za turizam je i uključenost zdravstvene službe, što također imamo. Otvorili smo tream stazu u Plešivici, uredili pet pješačkih staza te biciklističke staze. Pješačkim stazama povezali smo sva naselja, a polazna i završna točka uvijek im je kod stare škole u Selnici. Radi se, uglavnom, o putevima koji su se nekada koristili, a mi smo ih sada ponovo osposobili. Neke od pješačkih staza povezane su s tream stazom. Biciklističke staze definirane su projektom Mura u kojem još sudjeluju Grad Mursko Središće i Općina Sveti Martin na Muri te sa slovenske strane Lendava i Raskrižje. Biciklističke staze idu po županijskim cestama.

Čemu dajete prednost u razvoju komunalne infrastrukture?
- Naš prioritet su prometnice. Imamo za modernizaciju još oko 36 kilometara cesta. Poteškoće nam stvara činjenica da one povezuju mjesta, pa se od sufinanciranja mještana može dobiti vrlo malo sredstava. Ove godine namjeravamo urediti 3.000 metara prometnica. Tu smo došli do faze pred raspisivanje javne nabave, pa bi radovi, računam, mogli krenuti u travnju ili svibnju. S cestogradnjom bismo nastavili i u naredne tri godine. Tako nas čeka uređenje 3.000 metara prometnice u Bukovcu, za koju sada počinje projektiranje. U Gornjem Zebancu je to 2.000 metara asfalta za nastavak prometnice Bukovčak - Gornji Zebanec. U Zebanec Selu treba asfaltirati Pajbotovu ulicu u dužini od 500 metara. U proračun za ovu godinu stavljeno je i uređenje kraćih cesta kao što su ona kod obitelji Jalšovec u Gornjem Zebancu te obitelji Čurin u Zaveščaku. Osim cesta, prioritet nam je i odvodnja. U prvoj fazi kanalizacijom će biti obuhvaćena naselja Selnica, Zebanec Selo, Donji Zebanec i Donji Koncovčak. Glavni projekti voda do naselja su već gotovi, a slijedi ishođenje građevinske dozvole. Nakon toga, kada započnu ovi radovi, krećemo s projektiranjem mreže unutar naselja.

Što ste stavili u općinske planove za naredno razdoblje?
- Trebamo dograditi OŠ Selnica kako bi se dobili uvjeti za jednosmjensku nastavu. Lokacijska dozvola za to je već dobivena i nadam se da će radovi započeti već iduće godine. Na Kutnjakovom bregu zacrtali smo gradnju nove općinske zgrade u kojoj bismo smjestili i vrtić, ambulante, ljekarnu. Na katu bi bili i POS-ovi stanovi. Sada se kreće u izradu idejnog projekta, a početak gradnje planiran je u idućoj godini. U Stepinčevoj ulici u Selnici treba rekonstruirati niskonaponsku mrežu i postaviti javnu rasvjetu. U Donjem Koncovčaku i Merhatovcu urediti ćemo društvene domove, a imamo u planu i još niz manjih investicija.

Kako gledate na rad oporbe u Općinskom vijeću?
- Naša oporba često je vrlo kritična. Bez obzira kako to netko ocjenjuje, smatram da oporba mora biti takva jer nama u vlasti ukazuje na propuste i greške. Vijeće je, po meni, u ovom mandatu dobro odradilo svoj posao, uključujući i oporbu.

Kakvu suradnju imate sa županijskim čelništvom i državnim institucijama?
- Sa županijskim institucijama suradnja u zadnjem mandatu nije bila baš zadovoljavajuća. Vjerojatno je to zbog naših različitih političkih orijentacija. Tek u zadnje dvije godine ovog mandata tu je postignut određen napredak. Ovdje prvenstveno mislim na pomoć u prezentiranju naših projekata na državnoj razini. Da smo bili složniji, tu se dalo napraviti i više. Konkretno, sa županom Posavcem i dožupanom Kraižaićem dobro surađujemo. Problem je u suradnji sa županijskim službama. U prijašnjem mandatu, kada je župan bio Branko Levačić, moglo se probleme rješavati direktno po službama. Sada prvo treba na razgovor sa županom ili dožupanom, pa tek onda u nadležnu službu. Dok je Dragutin Lesar bio dožupan, s njim smo vrlo dobro surađivali oko zdravstva. Isto kao i s Marjanom Vukšićem oko komunalne infrastrukture. Mislim da je bilo dobro što smo imali dva dožupana i da b tako trebalo biti i ubuduće. U ovom mandatu najviše smo surađivali sa Županijskom upravom za ceste, i to podjednako dobro sa sadašnjim ravnateljem Zoranom Šarićem, kao i s njegovim prethodnikom Brankom Vrbancem.

Hoćete li se ponovo kandidirati za načelnika ili imate druge političke ambicije?
- Za načelnika se namjeravam ponovo kandidirati i nemam nikakve druge političke ambicije. Mislim da sam, zajedno sa svojim suradnicima, u ovih osam godina, koliko sam na vlasti, puno toga napravio. Želim to nastaviti raditi i dalje i lijepo mi je to raditi. Ukoliko dobijem izbore za načelnika, ne bih više tu funkciju obavljao volonterski. S obzirom na projekte koji nam predstoje, praktično je nemoguće da se ta funkcija obavlja volonterski. Na moju daljnju kandidaturu na neki me način obvezuju i moji birači koji su nas izabrali sada već u dva mandata, tako da se nadam ponovnom izboru.

Kolika Vam je naknada za načelničku funkciju?
- Svih osam godina, kako sam obavljao taj posao, iznosila je 1.200 kuna mjesečno.

Što sada radite?
- Trenutno sam nezaposlen i tražim novi posao.

Čime se bavite u slobodno vrijeme?
- Uglavnom odmaram i družim se s mještanima u raznim udrugama. Isto tako, pišem knjigu o zbivanjima vezanim uz moju bivšu tvrtku Autobusni prijevoz tours. Malo učim i sviranje gitare zajedno sa sinom Nikolom i kćerkom Helenom.
Oni bi htjeli u glazbenu školu, a pomalo učim sam.

Izvod:
List Međimurje (Razgovarala: Ružica Topličanec)

Intervju sa Blaženkom Zvošec /načelnicom Općine Kotoriba/

Blaženka Zvošec (HSLS) započela je svoj načelnički mandat u Općini Kotoriba prije tri godine, dok je prije toga bila na mjestu zamjenice načelnika.

Kako su se rezultati lokalnih izbora u toj općini prije četiri godine razvodnili, ne omogućujući nijednoj od političkih opcija da figurira kao vladajuća, HSLS se priklonio HDZ-u i DC-u.
- Oni su jednostavno bili fleksibilniji i nikoga nisu isključivali iz mogućih dogovora, dok su SDP i HSS to činili. Nismo htjeli zanemariti ranije dobre suradnje, a i željeli smo biti kompatibilni sa županijskom vlašću, objašnjenje je koje na tu temu nudi načelnica Blaženka Zvošec. U ovom trenutku na području Općine Kotoriba prilično je živahno. Ako se to ne vidi golim okom, onda se prepoznaje u projektima koji su u tijeku ili predstoje. Među njima je izgradnja pješačko-biciklističke staze, izgradnja kanalizacije, opremanje Gospodarske zone, otvaranje nove zgrade Osnovne škole Kotoriba s pripadajućom sportskom dvoranom.

Pitamo načelnicu B. Zvošec da pojasni razloge prolongiranja datuma otvaranja škole, novog doma osnovaca koji nastavu još uvijek polaze u 140 godina starom, ali dobro održavanom, objektu.
- Bili smo uvjereni da će nastava drugog polugodišta započeti u novim prostorima jer se ukupna gradnja kretala u predviđenim rokovima. Međutim, koncem 2008. utvrđeni su nedostaci unutarnjeg uređenja koji su u međuvremenu sanirani i sada se škola oprema. Konkretno, radilo se o ispucaloj žbuci, no, nedostatak nije imao veze sa statikom, već s estetikom. Otvorenje predviđamo ovih dana, početkom veljače, jer to nam je objekat od višestruke važnosti. Uz rad škole, omogućit će djelovanje udruga i klubova. Imamo dobre košarkaše koji treniraju u Donjoj Dubravi, no, tu su i druge sfere društvenog života

Koliko je koštala gradnja, koliki je udio Općine Kotoriba?
- Ovo je projekat od 25 milijuna kuna. Valja reći da smo željeli trodijelnu dvoranu na koju, prema standardu, nismo imali pravo. Zato nam je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo sufinanciranje školske zgrade u omjeru 80:20, a dvorane 60:40. Udio Općine je 4,2 milijuna kuna, isto koliko i Županije. Zemljište i infrastruktura su naši, pa se ovaj udio od 20 posto za školsku zgradu zapravo pretvara u tu vrijednost.

Konkretno, za školu ste izdvojili simboličan iznos u novcu i uglavnom ste se zadužili zbog dvorane?
- Da, uzeli smo kredit od 3,5 milijuna kuna koji smo, nakon dvije godine počeka, upravo počeli otplaćivati. Rata kredita je 240 tisuća kuna na deset godina.

Hoće li to zakočiti provedbu nekih drugih projekata?
- Ne, nama ovu ratu neće biti problem isfinancirati, a za dodatne eventualne kredite još imamo prostora. Projekti koji su u tijeku odvijaju se nesmetano i nema bojazni da će zbog škole i sportske dvorane trpjeti drugi.

Što predviđate činiti s objektom, sada već, stare škole?
- Već smo uputili zahtjev Županiji da je se uvrsti u Mrežu srednjih škola. Nadamo se da će srednjoškolsko obrazovanje biti obavezno, a Kotoriba bi bila prikladna za obrazovanje u voćarstvu, informatičkim smjerovima, gimnaziji.

Uz nasip bezbrižni
Među malobrojnim ste općinama koje ekonomsku cijenu vrtića sufinanciraju sa 60 posto.
- Vrtić super funkcionira i ne žalimo novac za djecu, tako da smo s ovih 60 posto doista među rijetkima. Pri vrhu smo popunjenja kapaciteta i svakako bismo morali proširiti ustanovu. O tome smo već započeli razgovore jer postoji interes da se u vrtiću zbrinu i djeca od 1 do 3 godine starosti koju se još uvijek ne upisuje. Trenutno novac za to nemamo, ali to ne znači da ga u skoroj budućnosti nećemo predvidjeti i pronaći način da se dogradnja isfinancira.

U minule tri godine izgrađen je nasip na Muri. Koliko je to utjecalo na opći pristup vlasti u vođenju Općine?
- Usudim se reći da nam je to bio najvažniji moment jer, tako dugo dok je nad nama vrebala opasnost izlijevanja rijeke iz korita, teško je bilo živjeti, raditi i planirati. Nasip su podigle Hrvatske vode i uložile 14 milijuna kuna. Situacija je bila alarmantna, no, sad smo mirniji.

Što ste onda, u miru, budžetirali za ovu godinu?
- Upućena nam je kritika zbog ambicioznog proračuna od 15 milijuna kuna, no, tvrdim da on nije neostvariv. Izvorni prihod nam je 4,5 milijuna kuna, isto toliko planiramo dobiti iz županijskog i državnog proračuna, a razliku kroz fondove i eventualna zaduženja. U ovoj godini predviđamo sanaciju 16 kilometara nerazvrstanih cesta za 8,5 milijuna kuna, o čemu smo već potpisali ugovor s EIB-om. Mi ćemo osigurati 40 posto tog iznosa, a čak i ako se zadužimo, druge investicije neće trpjeti. Tu priču povlači još nešto. Ne bismo željeli sanirati dijelove koji još uvijek nemaju kanalizaciju i sad smo uprli sve snage da prvo isposlujemo zacjevljenje u potpunosti. Lani smo spojili kanalizaciju za novu školu i dvoranu te spoj prema budućoj cesti s pješačkom stazom u Ulici P. Miškine. Sad radimo na dionici Ulice A. Stepinca i kandidirali smo je kod Ministarstva poljoprivrede dobivši 200 tisuća kuna. Razliku od 140 tisuća probat ćemo dobiti od Hrvatskih voda.

Bilo je nekih iskrica oko kanalizacije jer je dio zacijevljen još prije četrdeset godina.
- Mi smo rijetki koji kanalizaciju grade 40 godina. Imamo stari i novi dio, a Međimurske vode žele preuzeti samo novu kanalizaciju. Nije beznadno, razgovori su daleko odmakli, pa se nadam povoljnom rješenju. Zabrinjava nešto drugo. Na istovjetnoj smo trasi za radove 2008. platili dvostruko više nego 2007. godine. Cijena građevinskih radova drastično raste, što je teško shvatljivo.

Puni se gospodarska zona
Kakav je interes za novu gospodarsku zonu?- Vrlo dobar. Domaći poduzetnici žele se širiti, dolaze novi i imamo interesente iz inozemstva. Nedugo smo prodali parcelu od 6.000 kvadrata, što je 650 tisuća kuna prihoda. Zbog veličine zone, opremanje infrastrukturom podijelili smo u tri faze i prva je gotova.

Investitorima uvjetujete podizanje objekata u roku pet godina i time špekuliranje zemljištem svodite na minimum.
- To smo primorani učiniti, ali to je i element zaštite i poticanja razvoja. U zamjenu za to, cijena je vrlo popularna, tek 10 kuna po kvadratu, a investitori oslobođeni plaćanja komunalnog doprinosa. Uvjetujemo da se u roku dvije godine ishodi sva potrebna dokumentacija do građevinske dozvole i u roku pet godina podigne objekat. Oni koji nemaju takav ugovor ranije su kupili parcele koje sad stoje prazne.

Jeste li još nešto kandidirali prema fondovima?
- Zasad ne. Za područje cijele Općine imamo građevinsku dozvolu za kanalizaciju i to nam je prioritet završiti.

Ostaju li mladi ljudi u Kotoribi?
- Inzistiramo na razvoju gospodarstva i mislim da smo tu dosta daleko odmakli jer smo mlade ljude uspjeli zadržati u našoj sredini. Ovdje imaju posao i egzistenciju, a mi smo prodali gotovo sve parcele u stambenim zonama. Predstoji nam izrada DPU-a za novu ulicu i nove stambeno-poslovne zone. Imamo pozitivan odjek jer se trudimo omogućiti lijep život u Kotoribi. Imamo vrtić, školu, mjesnu knjižnicu, uskoro mjesto za društvena događanja. Lijepo je živjeti ovdje.

Iz Vašeg kuta - Kotoriba sutra?
- Nismo mi slijepo crijevo, nismo na kraju, već na početku Međimurja. Naša pozicija ima nedostatke i prednosti. Kotoriba će u budućnosti, kad se ukinu granice, biti lijep mali gradić savršenog položaja. U skoroj će se budućnosti ona otvoriti iz prometne izolacije, zahvaljujući pomurskoj magistrali, trasi ceste prema Goričanu, uz Muru, s priključkom na autocestu.

Sa susjedima radite na projektu mosta za Murakeresztur.
- Projekat mosta Kotoriba - Murakeresztur je gotov, pa ćemo uz željeznički imati i ovaj cestovni. Očekujemo da će radovi započeti uskoro jer je najavljeno da će tome prionuti nakon otvaranja novog graničnog prijelaza.

Kakav je društveni život Kotoribe?
- Vrlo dobar i bogat. Imamo 22 udruge, od kulturno-umjetničke preko sportskih i rekreativnih do Savjeta mladih i Udruge žena. Turistička zajednica je aktivna i sve to objedinjuje. Još nam preostaje agresivnija promocija ovdašnjih događanja.

Načelnica? Županica?
Hoćete li se ponovo kandidirati za načelnicu u Kotoribi?
- U dilemi sam. Nakon 12 godina rada u Općini, smatram da smo u HSLS-u donekle ispunili svoje vizije. Za predstojeće lokalne izbore još uvijek vodimo razgovore unutar stranke, raspravljamo o imenima. Možda se nešto iskristalizira na županijskoj razini.

Aludirate da ćete biti kandidatkinja za županicu?
- Vidjet ćemo, na vrijeme ćete znati.

Smatrate li da ste dobro odradili posao načelnice?
- Teško je govoriti o samom sebi, no, rekla bih da jesam. Tim više što imamo vrlo napornu oporbu koja je mogla omogućiti da se napravi još više, samo da je bila konstruktivnija.

Mislite na SDP? Zašto su naporni?- Uvijek su tražili iglu u plastu sijena i nešto čega nema, samo kako bi našli razlog da se nešto ne realizira. To me smeta. Svi smo mi Kotoripčani i nitko neće biti sretan ako se ne realizira projekt, primjerice, škole. Nema tu visoke politike, živimo jedni s drugima i interes nam je svima da projekti jednostavno idu, da nam život bude bolji, ugodniji, kvalitetniji. Kažu u SDP-u - pomogao nam je HDZ. Rekla bih da nam je doista puno pomoglo to što smo kompatibilni sa županijskim strukturama i državnom razinom kojom upravlja koalicija HDZ-HSLS-HSS, ali gledajući s pozicije načelnice uvijek ću reći da načelnik može biti bilo tko, samo nek novac dođe k nama. Sami smo sebi jalni. Oporba je uvijek jahala na proceduri, bez ičeg opipljivog i bez konkretnih prijedloga. Imali su prilike u prethodnom mandatu nešto učiniti, a sad samo pitaju što se čeka. Državna revizija dala nam je dobro mišljenje i to dokazuje da smo radili kako valja.

Info: List Međimurje, Aleksandra Ličanin

Fašnik u Međimurju

Turistička zajednica Grada Čakovca već dugi niz godina organizira «Međimurski fašnik», turističku manifestaciju koja na osnovama tradicijskih običaja okuplja veliki broj sudionika i gostiju, a koja uključuje i dječju fašničku povorku.

U sklopu zajedničkog fašničkog kalendara čitavog Međimurja koji obuhvaća događanja od 19. siječnja do 05. veljače, centralni događaj u Čakovcu održat će se od 01. do 03. veljače 2008.

Tako je 19. siječnja na rasporedu Fašnička fešta u Podturnu, 26. siječnja u Zasadbregu, a završna fešta održat će se 5. veljače u Novom Selu na Dravi.

Program u Čakovcu započinje u petak, 1. veljače otvorenjem izložbe, predstavom i fašničkim balom pod maskama. U subotu (2. veljače) prijepodne sa početkom u 10:00 sati kreće dječji Fašnik, opća karnevalska zabava započinje povorkom svjetovnog fašnika od 16:00 sati dok se nastavlja u fašničkom šatoru do kasno u noć.

U Nedjelju (3. veljače) će se kao kruna događanja odvijati povorka tradicijskih fašničkih maski i običaja gdje ćemo svi zajedno sa našim gostima moći uživati, zabaviti se i naučiti ponešto novo o našoj bogatoj tradiciji. Povorka će krenuti centrom grada u 15:00 sati uz kraći nastup (3-4 minute) svake skupine na pozornici te obračun sa krivcem za sve naše nevolje na kraju programa.

Izvor: Turistička zajednica Grada Čakovca