Druženje članova HSLS-a u Donjoj Dubravi

Breglec: Politička medijacija bila bi opasan presedan

Širenje Europske unije na europski jugoistok, liberalizacija viznog režima, borba protiv međunarodnog organiziranog kriminala i medijacija kao način političkog rješavanja, bile su teme dvodnevnog sastanka glavnog biroa ALDE grupe ( ALDE grupu čine europarlamentarci liberalnih i demokratskih stranaka u Evropskom Parlamentu). Sastanak se održao na Bledu, 5. i 6. ožujka, a organizirala ga je slovenska Liberalna demokracija Slovenije (LDS), na inicijativu njihova zastupnika u Europskom parlamentu, Jelka Kacina.

Uz 15-tak europarlamentaraca, sastanku je nazočio, kao poseban gost, g. Olli Rehn, kao europski povjerenik za pitanja proširenja EU, ali i Diana Wallis, potpredsjednica Europskog parlamenta, Annemie Neyts-Uyttebroeck, predsjednica ELDR-a (Europske liberalno demokratske stranke) te mnogi ugledi članovi Europskog parlamenta. Iz Hrvatske su nazočili potpredsjednik HSLS-a Dražen Breglec te Vesna Pusić iz HNS-a i predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić, kao i predstavnici liberalnih stranaka iz cijele regije.
Potpredsjednik HSLS-a Breglec sastao se i nasamo s g. Rehnom, što je bila dobra prilika da europski povjerenik dobije informacije o ulozi HSLS-u i njenim aktivnostima u Vladi kao i stajalištima stranke prema aktualnim vanjskopolitičkim temama. Raspravljajući o neriješenim pitanjima između Hrvatske i Slovenije, Breglec je povjerenika za proširenje Rehna, ali i cijeli skup upozorio kako bi politička medijacija u graničnom sporu između Hrvatske i Slovenije, kao preduvjet za ulazak u Europsku uniju, mogla biti opasan presedan za budući proces proširenja EU. Objasnio je i kako bi uvođenje pravila da se granica može rješavati politički, a ne pravno, otvorilo niz velikih problema između Hrvatske i zemalja u okruženju te da je europska perspektiva jugoistoka Europe nužna za stabilizaciju cijele te regije.
Ovaj je događaj potaknuo i interes nekih medija koji su zabilježili HSLS-ovu aktivnu ulogu na međunarodnoj sceni, koja se u kontinuitetu aktivno provodi, posebice kroz lobiranje za nacionalne interese u ELDR-u i samoj ALDE grupi.



Potpredsjednik HSLS-a za „Nacional“


Breglec: Hrvatskoj je mjesto u EU
"Ulazak u Europsku uniju prvi je politički prioritet Republike Hrvatske. Oko tog stava postoji konsenzus na najvećem dijelu hrvatske političke scene i treba uložiti maksimalne napore u to da se taj cilj realizira. No, s druge strane, uvjeren sam kako odgovorna politika mora imati i stav te prije svega spremne mjere, kako postupiti u slučaju da se dogodi višegodišnji zastoj u pristupnom procesu Hrvatske Evropskoj uniji. U našem slučaju taj scenarij je malo vjerojatna, ali ipak ne i nevjerojatna mogućnost, kojoj uzrok leži u jednoj neracionalnoj, ali ipak prisutnoj i trenutno dominantnoj politici Republike Slovenije. Sustav odlučivanja u Europskoj uniji je takav da ne postoji formalni način da ostale države članice prisile Sloveniju da prekine blokadu predpristupnih pregovora Republike Hrvatske. Obzirom na duboki glib u koji je slovenska politika zaglavila na pitanju njihovog viđenja širenja EU te otvorenih teritorijalnih pretenzija koje želi realizirati zloupotrebljavajući trenutni jači politički položaj koji ima kao članica Unije, postoji realna mogućnost da ta blokada potraje godinama“, govori Breglec o hrvatsko-slovenskom sporu u tjedniku „Nacional“.
Podsjeća da Hrvatska treba učiniti sve što je u njezinoj moći da iziđe iz te blokade, ali to ne ovisi isključivo o Hrvatskoj, jer postoji i granica ispod koje se ne može ići. Stoga Hrvatska također mora biti spremna i na moguću dugogodišnju odgodu punopravnog članstva. „Takvu moguću situaciju nikako ne smijemo dočekati skrštenih ruku, već moramo imati i strategiju kojom bi osigurali prosperitet Hrvatske i izvan Unije. U konačnici, jasan stav i postojanje alternative nam može samo pomoći u osnovnom cilju, stjecanja punopravnog članstva, a stav da punopravnom članstvu hrlimo „čim prije“ i gotovo bezuvjetno, slabi našu pregovaračku poziciju".
Nadalje, nastavlja Breglec, u „Nacionalu“, reforme se u svakom slučaju moraju provesti, a one se kroz predpristupni proces intenziviraju i nikako ne smiju stati bez obzira na status pregovora. To su, primjerice, reforma pravosuđa, reforma javne uprave, borba protiv korupcije, ali i dizanje konkurentnosti gospodarstva, posebno na onim područjima koja mogu poboljšati našu vanjskotrgovinsku bilancu i omogućiti priljev kapitala, kao što su poljoprivreda, turizam, promet, logistika i informatika. Te se reforme moraju odlučno i bezuvjetno nastaviti, bez obzira na moguću odgodu pridruživanja Uniji. Bilo bi izuzetno štetno kad bi se mogući zastoj u pregovorima koristio kao izgovor da se reformski procesi zaustave.
S druge strane, Hrvatska je kroz usvajanje nekih propisa i preuzimanje nekih obveza u tranzicijskom razdoblju svjesno prihvatila i neke negativne gospodarske učinke, koje one sobom nose. Dakako, u slučaju kada bi ulazak u Uniju bio odgođen na duži rok, Hrvatska bi trebala najprije identificirati, a zatim i preispitati učinke privremene suspenzije tih mjera. Jedna od takvih mjera koju smo pod pritiskom usvojili, svakako je odgoda primjene Zaštićenog ekološko ribolovnog pojasa, stupanje na snagu prava stjecanje nekretnina za strance, pitanje subvencija gospodarstvu i poljoprivredi, pitanje carinskog i poreznog režima koji se tijekom proteklih godina značajno liberalizirao na štetu domaćih proizvođača. To su samo neki primjeri koje bi trebalo podvrgnuti stručnoj "cost benefit" analizi te provesti opsežnu javnu raspravu, nakon čega bi se moglo procijeniti kada, kako i da li uopće reagirati na način koji bi negativne gospodarske učinke eliminirao, a da on istovremeno ne znači „korak unazad" u dugoročnim interesima Hrvatske.“

Info: HSLS

Gradski Ogranak Čakovec potpisao međustranački sporazum

Dana 27. ožujka 2009. g. potpisan je Međustranački sporazum o zajedničkom nastupu na izborima za lokalnu samoupravu 2009. g. u Gradu Čakovcu.

Potpisnici sporazuma su: HSLS-ov Ogranak Čakovec - Ninoslav Šipoš, Gradska organizacija SDP-a - Veselin Biševac, Gradska organizacija HSS-a - Zoran Vidović i Gradska organizacija HSU-a - Ranka Liković.

Održan 8. sastanak Koordinacije za lokalnu samoupravu HSLS-a u Crikvenici - Administracija je u Hrvatskoj preskupa

Reducirati broj lokalnih jedinica, gradova i općina te tako smanjiti financijske troškove budući da je administracija u našoj državi preskupa, jednoglasni je zaključak Koordinacije HSLS-a za lokalnu samoupravu, koja je održala sjednicu u subotu, 21. ožujka 2009. godine u Crikvenici uz potporu Zaklade Friedrich Naumann.

Na sjednici su, uz ostale, bili i zamjenik predsjednice HSLS-a i gradonačelnik Kutine Davor Žmegač, politička tajnica stranke i državna tajnica u Ministarstvu zdravstva i socijalne skrbi Dorica Nikolić, član Predsjedništva stranke, gradonačelnik Samobora i predsjednik Koordinacije za lokalnu samoupravu HSLS-a, Antun Dubravko Filipec, državna tajnica za malo i srednje poduzetništvo Tajana Kesić Šapić te brojni članovi HSLS-a iz svih ogranaka i podružnica.

Sudionici seminara raspravljali su o tri teme: lokalnoj upravi i ovisnosti o radu inspekcijskih službi, neposrednom izboru izvršnih čelnika te novim izazovima, s naglaskom na ulozi gradonačelnika i suradnji s gradskim vijećem te o gospodarstvu, odnosno, državnim poticajima i mjerama.

Dogovoreno je da će se predložiti Udruzi gradova da problematiku rada inspekcijskih službi uvrsti u program djelovanja za 2009. godinu te kroz daljnju razradu iste predloži konkretne mjere i radnje za rješavanje problematike i izmjenu postojećih zakona.

U raspravi se moglo čuti i kako Hrvatskoj treba moderna regionalizacija, a taj početak će obilježiti predstojeći lokalni izbori u svibnju; raspravljalo se i o sustavu otvorenih lista, s kojih građani za vijećnike za gradsko vijeće mogu birati jednu ili više osoba, a ne cijelu listu.

Ova kriza je pokazala da Hrvatska treba razmotriti novi sustav lokalne samouprave, revidirati broj županija i lokalnih jedinica, kako bi se pojednostavio državni aparat, jer se u protivnom gube sredstva na putu između građana i države, odnosno lokalne samouprave. Stoga država mora krenuti u reformu javne uprave, višekratno se čulo na skupu.

I na ovom je skupu ponovljen zaključak sa sjednice Predsjedništva HSLS-a koju je stranka održala dan ranije, 20. ožujka, a na kojoj je zaključeno da će HSLS predložiti svojim koalicijskim partnerima prijedlog po kojem članovi nadzornih odbora i upravnih vijeća mogu biti isključivo eksperti koji za svoj angažman neće dobivati novčanu naknadu.

Info: HSLS

Intervju sa načelnikom Općine Selnica - Anđelko Kovačić

Na čelu selničke Općine već osmu godinu za redom je HSLS-ovac Anđelko Kovačić. U roku od dva mandata kako obnaša dužnost načelnika, smatra da je u svojoj sredini, zajedno sa suradnicima, napravio mnogo.

Pitamo ga što bi istaknuo od svega učinjenog.
- Na prvo mjesto stavio bih otvaranje zdravstvenih ambulanti te dovođenje u Selnicu dvaju timova liječnika opće prakse i jednog stomatološkog. Na samom početku prvog mandata, otvorena je školska sportska dvorana. Do mog dolaska, u selničkoj Općini uopće nije bilo predškolskih ustanova. Općina je jedino sufinancirala smještaj petnaestak djece u vrtićima i jaslicama u okolnim općinama. Danas imamo tri vrtića, dva u Selnici i jedan u Zebanec Selu, s ukupno 110 djece. Njima Općina sufinancira smještaj s 50 posto ekonomske cijene. U tom smo razdoblju asfaltirali 7 kilometara prometnica u Merhatovcu, Donjem Zebancu, Selnici, Zaveščaku i Donjem Koncovčaku. Izradili smo prostorni plan uređenja Općine te detaljne planove uređenja stambene zobe Bukovčak u Selnici i uređenja središta naselja Zebanec Selo, kao i industrijske zone u kojoj je sada već i započela gradnja. Izgrađena je pješačka staza u Zebanec Selu, uređen društveni dom u Donjem Koncovčaku i stara škola u Selnici, okoliš općinske zgrade, zajedno s OAZOM 98, započeto je uređenje sportskog parka u Selnici i da ne nabrajam dalje.

U kojem bi se smjeru, prema Vašem mišljenju, trebala dalje razvijati Općina Selnica?
- Naša industrijska zona nije velika. Imamo samo 9 parcela. Nismo išli u projektiranje veće stoga što se više okrećemo turizmu. Želimo biti sredina u kojoj se ugodno i lijepo živi te time i raznim sportskim, rekreacijskim i ugostiteljskim sadržajima želimo privući turiste. Općina ima oko 200 nezaposlenih i njima namjeravamo osigurati radna mjesta u tvtrtkama malog i srednjeg poduzetništva u gospodarskoj zoni te u turizmu. Idemo u projekt koji se veže uz tu našu turističku orijentaciju. Sve smo to ugradili i u prostorni plan uređenja. Odredili smo zone za vikend naselja te utvrdili širinu parcela, kako bismo privatnim osobama omogućili izgradnju vikend objekata prilagođenih za smještaj s kompletnom turističkom ponudom. Namjera nam je osnovati i turističku zajednicu. Za nju već imamo sve uvjete osim jednog ili više ugostiteljskih objekata restoranskog tipa ili tipa seoskog turizma.

Što zasad od tih turističkih sadržaja možete ponuditi?
- Imamo turističke točke, imamo vinsku cestu, a ono što je potrebno za turizam je i uključenost zdravstvene službe, što također imamo. Otvorili smo tream stazu u Plešivici, uredili pet pješačkih staza te biciklističke staze. Pješačkim stazama povezali smo sva naselja, a polazna i završna točka uvijek im je kod stare škole u Selnici. Radi se, uglavnom, o putevima koji su se nekada koristili, a mi smo ih sada ponovo osposobili. Neke od pješačkih staza povezane su s tream stazom. Biciklističke staze definirane su projektom Mura u kojem još sudjeluju Grad Mursko Središće i Općina Sveti Martin na Muri te sa slovenske strane Lendava i Raskrižje. Biciklističke staze idu po županijskim cestama.

Čemu dajete prednost u razvoju komunalne infrastrukture?
- Naš prioritet su prometnice. Imamo za modernizaciju još oko 36 kilometara cesta. Poteškoće nam stvara činjenica da one povezuju mjesta, pa se od sufinanciranja mještana može dobiti vrlo malo sredstava. Ove godine namjeravamo urediti 3.000 metara prometnica. Tu smo došli do faze pred raspisivanje javne nabave, pa bi radovi, računam, mogli krenuti u travnju ili svibnju. S cestogradnjom bismo nastavili i u naredne tri godine. Tako nas čeka uređenje 3.000 metara prometnice u Bukovcu, za koju sada počinje projektiranje. U Gornjem Zebancu je to 2.000 metara asfalta za nastavak prometnice Bukovčak - Gornji Zebanec. U Zebanec Selu treba asfaltirati Pajbotovu ulicu u dužini od 500 metara. U proračun za ovu godinu stavljeno je i uređenje kraćih cesta kao što su ona kod obitelji Jalšovec u Gornjem Zebancu te obitelji Čurin u Zaveščaku. Osim cesta, prioritet nam je i odvodnja. U prvoj fazi kanalizacijom će biti obuhvaćena naselja Selnica, Zebanec Selo, Donji Zebanec i Donji Koncovčak. Glavni projekti voda do naselja su već gotovi, a slijedi ishođenje građevinske dozvole. Nakon toga, kada započnu ovi radovi, krećemo s projektiranjem mreže unutar naselja.

Što ste stavili u općinske planove za naredno razdoblje?
- Trebamo dograditi OŠ Selnica kako bi se dobili uvjeti za jednosmjensku nastavu. Lokacijska dozvola za to je već dobivena i nadam se da će radovi započeti već iduće godine. Na Kutnjakovom bregu zacrtali smo gradnju nove općinske zgrade u kojoj bismo smjestili i vrtić, ambulante, ljekarnu. Na katu bi bili i POS-ovi stanovi. Sada se kreće u izradu idejnog projekta, a početak gradnje planiran je u idućoj godini. U Stepinčevoj ulici u Selnici treba rekonstruirati niskonaponsku mrežu i postaviti javnu rasvjetu. U Donjem Koncovčaku i Merhatovcu urediti ćemo društvene domove, a imamo u planu i još niz manjih investicija.

Kako gledate na rad oporbe u Općinskom vijeću?
- Naša oporba često je vrlo kritična. Bez obzira kako to netko ocjenjuje, smatram da oporba mora biti takva jer nama u vlasti ukazuje na propuste i greške. Vijeće je, po meni, u ovom mandatu dobro odradilo svoj posao, uključujući i oporbu.

Kakvu suradnju imate sa županijskim čelništvom i državnim institucijama?
- Sa županijskim institucijama suradnja u zadnjem mandatu nije bila baš zadovoljavajuća. Vjerojatno je to zbog naših različitih političkih orijentacija. Tek u zadnje dvije godine ovog mandata tu je postignut određen napredak. Ovdje prvenstveno mislim na pomoć u prezentiranju naših projekata na državnoj razini. Da smo bili složniji, tu se dalo napraviti i više. Konkretno, sa županom Posavcem i dožupanom Kraižaićem dobro surađujemo. Problem je u suradnji sa županijskim službama. U prijašnjem mandatu, kada je župan bio Branko Levačić, moglo se probleme rješavati direktno po službama. Sada prvo treba na razgovor sa županom ili dožupanom, pa tek onda u nadležnu službu. Dok je Dragutin Lesar bio dožupan, s njim smo vrlo dobro surađivali oko zdravstva. Isto kao i s Marjanom Vukšićem oko komunalne infrastrukture. Mislim da je bilo dobro što smo imali dva dožupana i da b tako trebalo biti i ubuduće. U ovom mandatu najviše smo surađivali sa Županijskom upravom za ceste, i to podjednako dobro sa sadašnjim ravnateljem Zoranom Šarićem, kao i s njegovim prethodnikom Brankom Vrbancem.

Hoćete li se ponovo kandidirati za načelnika ili imate druge političke ambicije?
- Za načelnika se namjeravam ponovo kandidirati i nemam nikakve druge političke ambicije. Mislim da sam, zajedno sa svojim suradnicima, u ovih osam godina, koliko sam na vlasti, puno toga napravio. Želim to nastaviti raditi i dalje i lijepo mi je to raditi. Ukoliko dobijem izbore za načelnika, ne bih više tu funkciju obavljao volonterski. S obzirom na projekte koji nam predstoje, praktično je nemoguće da se ta funkcija obavlja volonterski. Na moju daljnju kandidaturu na neki me način obvezuju i moji birači koji su nas izabrali sada već u dva mandata, tako da se nadam ponovnom izboru.

Kolika Vam je naknada za načelničku funkciju?
- Svih osam godina, kako sam obavljao taj posao, iznosila je 1.200 kuna mjesečno.

Što sada radite?
- Trenutno sam nezaposlen i tražim novi posao.

Čime se bavite u slobodno vrijeme?
- Uglavnom odmaram i družim se s mještanima u raznim udrugama. Isto tako, pišem knjigu o zbivanjima vezanim uz moju bivšu tvrtku Autobusni prijevoz tours. Malo učim i sviranje gitare zajedno sa sinom Nikolom i kćerkom Helenom.
Oni bi htjeli u glazbenu školu, a pomalo učim sam.

Izvod:
List Međimurje (Razgovarala: Ružica Topličanec)