Čestitka HSLS-a Međimurske županije

SRETAN BOŽIĆ I SRETNU NOVU GODINU

ŽELE VAM

SVI ČLANOVI

HSLS-a MEĐIMURSKE ŽUPANIJE!

Božićni video

Video: "White Christmas":


Video: "Christmas"


Video: "Last Christmas - crazy frog":


Video: "Britney Spears - My Only Wish"

U Samoboru održane sjednice Predsjedništva i Središnjeg vijeća HSLS-a te turnus HSLS-ove Političke akademije

Od 9 sati na Trgu Kralja Tomislava je održana humanitarna akcija Ogranka HSLS Samobor na kojoj su se prodavali prigodni blagdanski ukrasi, a novčani prihod je namijenjen udruzi Nova budućnost (djeca bez roditelja) i Centru za odgoj i obrazovanje Lug.

U 10 je održana sjednica Predsjedništva stranke, a zatim je u 11 započela i konferencija za novinare na kojoj su bili nazočni predsjednica stranke Đurđa Adlešič, zamjenik Davor Žmegač, potpredsjednici Želimir Janjić i Stanko Zrilić i savjetnik za gospodarstvo Davor Štern.

Potom je u 11.30 sati započela sjednica Središnjeg vijeća, na kojem je predsjednica stranke podnijela izvješće o radu i funkcioniranju stranke između dvije sjednice tog stranačkog tijela.

U isto je vrijeme u susjednoj prostoriji održan novi turnus predavanja Političke akademije HSLS-a. Polaznicima su predavanja održali Božo Skoko, asistent na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu i Ivan Tanta. Oni su govorili o brendiranju gradova te komunikaciji između vlasti i građana.

Nakon završetka sjednice Središnjeg vijeća u hotelu je organiziran ručak, a polaznici Političke akademije slušali su zanimljiva i poučna predavanja i u popodnevnim satima.

Izvor: HSLS

Intervju sa Josipom Grivecom, načelnikom Općine D. Vidovec

Josip Grivec, predsjednik međimurskog HSLS-a, jedini je predsjednik županijske organizacije jedne stranke koji ujedno vodi jedinicu lokalne samouprave.

U razgovoru za list Međimurje koji dotiče aktivnosti vezane uz svakodnevicu Općine Donji Vidovec, ali i trenutne stavove socliberala o predstojećim lokalnim izborima, našeg sugovornika pitamo koliko njegova pozicija načelnika pomaže reputaciji HSLS-a u Međimurskoj županiji općenito.
- Siguran sam da to u sebi nosi određen utjecaj na poimanje HSLS-a kao stranke, njezine ideje i djelovanja. Smatram to prednošću i nečim što ljudi prepoznaju u kontekstu reputacije kakvu liberali žele imati među građanstvom. Za samu stranku podrazumijeva se želja da bude što bliskija problematici vođenja lokalne samouprave i njezinih građana i u tome zasad sudjelujemo u mjeri koja će u budućnosti, vjerujem, biti veća. S tim u vezi, uvijek volim naglasiti da čekam konkretniju decentralizaciju države, pa da svi lakše radimo i planiramo obaveze jer je potreba mnogo.

U političkim ste krugovima poznati kao osoba koja često govori o potrebi prave decentralizacije?
- Moram priznati da vidim određene pomake u toj sferi. Međutim, uzmemo li u obzir naše nakane da uđemo u društvo Europske unije na koju se svi stalno pozivamo, onda je taj korak preskroman. Hrvatskoj je potrebna prava decentralizacija jer se u nekim segmentima, pogotovo onim materijalnim, centralizacija javlja u punom smislu tog pojma. Da budem jasniji, obaveze nam se stalno proširuju i dodaju jedna na drugu, a novac ne.

Želite reći da oni koji nisu bliski sa središnjom vlašću teško mogu planirati realizaciju svojih programa?
- Novac ide u jedan centar. To je problem svake lokalne sredine i svaka od njih uvelike ovisi o središnjoj vlasti i o tome u kojoj ćemo mjeri pronaći njezinu podršku. Time gubimo i vrijeme i koncentraciju i prilike. Svojim novcem lakše bismo kratkoročno i dugoročno planirali. Bio bi to najbolji poticaj za razvoj svih sredina. Dat ću primjer susjedne Mađarske u kojoj lokalne jedinice s 500 do 800 stanovnka imaju tim od troje, četvero ljudi koji ih vode. Mi za to nemamo novaca.

Mislite li da bi decentralizacija rasteretila ministre u Vladi i saborske zastupnike i za koliko bi Općina Donji Vidovec na taj način povećala svoj proračun?
- Ne samo da bi se navedene rasteretilo poslova koje sada rješavaju za potrebe lokalnih jedinica, a sve to mogu riješiti i same jedinice, već bi se ostavilo prostora da se i ministri i zastupnici u Saboru koncentriraju na poboljšavanje legislative i svih drugih doticajnih točaka. Kad bi se povećanje našeg proračuna određivalo u nekakvom prosjeku, onda bi on bio tri puta veći. Da je doista trostruko veći, mi bismo puno više toga napravili i to bi se izvana daleko vjernije vidjelo. Natječaji jedina šansa(?)Ukupno gledano, Hrvati se premalo javljaju na natječaje europskih fondova.

Kako je to u Općini Donji Vidovec?
- Mi se javljamo na sve natječaje koji izlaze, a u njima vidimo mjesto za općinske projekte. U posljednje vrijeme projekti su nam prihvaćeni, i to je zasad jedini put ka napretku, jer svojim sredstvima mnoge stvari nikad ne bismo ni završili ni započeli. Mi unaprijed znamo na što ćemo potrošiti proračun jer je Općina praktično servis. Plaćamo vrtić, javnu rasvjetu, komunalije i premalo je prostora za investicije. Za nove iskorake trebamo pomoć države i fondova, a ponekad nam treba i malo sreće.Iduće godine krećete u modernizaciju cesta i gradnju školske zgrade.

Pretpostavljam da su to središnji projekti Općine za 2009. godinu...
- Jesu i puno znače Donjem Vidovcu. Projekt modernizacije cestovne infrastrukture odobren nam je u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva, ide na prijevod i potom na kandidaturu prema Svjetskoj banci. Zbog naših malih prihoda omjer financiranja bit će 90:10, dakle 90 posto iznosa osigurat će Svjetska banka, a 10 Općina. Projekti za školu također su gotovi i gradnja će započeti u proljeće, što je jedan od središnjih projekata Međimurske županije. Lokacija je dobra, u neposrednoj blizini nogometnog igrališta, na prostoru koji kasnije može primiti i sportsku dvoranu.

Kako stojite s osnivanjem poduzetničke zone?
- To je priča koja ima svoju povijest zbog loše riješenih imovinskih pitanja iz doba komasacije, no da time ne zamaram - mi smo nedavno razriješili i to pitanje tako što ćemo otvoriti Poduzetničku zonu Jug koja će biti u blizini Hotela Golf. Imamo teren od 12 hektara koji je ranije koristila tvrtka Agromeđimurje. S njima smo dogovorili da više neće raditi na tom zemljištu kako bismo mogli razvijati poduzetništvo i otvarati radna mjesta.

Kakav je interes investitora?
- Solidan, već pet poduzetnika ima osigurane uvjete i to će nam donijeti nekoliko desetaka radnih mjesta. Oni će već u proljeće moći početi graditi. Stipendije na kopirki.

Zašto ne stipendirate studente? Proračun je preskroman?
- Naš je proračun 2,4 milijuna kuna ako uračunamo dotacije Županije i države. Doista nemamo prostora za stipendije. Ne želimo raditi razliku i stipendirati jedno ili dvoje studenata, a drugima ne dati priliku. Tome smo doskočili tako što studentima omogućavamo da u uredu Općine besplatno fotokopiraju skripte i literaturu. To činimo i školarcima. Po izračunu koji smo izradili, za kopiranje smo trošili 45 do 50 tisuća kuna u godini jer stvarno kopiramo sve. Ove je godine ta cifra pala na 30 tisuća kuna jer očito materijali kolaju među djecom, pa se i kod nas pritisak smanjio. Voljeli bismo stipendirati naše studente, skloni smo pomoći, međutim, morat ćemo čekati bolja vremena i decentralizaciju.

Pripremate li božićne darove za staračka domaćinstva?
- Kao i svake godine. Ponekad darujemo poklon bon za trgovinu, a ponekad namirnice i korisne stvari. Ove ćemo godine vjerojatno pribjeći ovoj drugoj opciji. Osim toga, već osamnaest godina organiziramo tradicionalno druženje s hendikepiranom djecom i njihovim roditeljima. Datum je fiksan - 26. prosinca. To druženje možda nije neki osobit poklon, ali je specifičan prijateljski odnos od kojeg mi se i sada, kad o tome pričam, koža ježi. To je susret kojem se odazovu i udruge i klubovi i pojedinci. Trebamo njegovati to zajedništvo koje nemaju baš sve sredine. Roditeljima hendikepirane djece možda ne možemo materijalno znatno pomoći, ali im barem možemo pružiti moralnu podršku.

Ponovo načelnik?Kanite li se u svibnju 2009. ponovo kandidirati za načelnika Općine Donji Vidovec?
- Pitanje je zapravo teško, no sasvim sigurno ću se kandidirati.

Zašto je pitanje teško?
-Postoje i druge mogućnosti.

Imate drugih ambicija? Kandidirati se za župana? Podržati neku drugu opciju?
- Ne znam što će biti. Još je preuranjeno o tome govoriti. Mogu vam samo potvrditi da smo sa svima spremni razgovarati. Na županijskom vijeću HSLS-a konkretizirali smo namjeru da budemo otvoreni za razgovore u svim sredinama, sa svim strankama - ako pronađemo zajedničke interese u ciljevima, ali da s pripremama za lokalne izbore započnemo samostalno. Naglasio bih da naši ogranci nikada nisu imali ograničenja i neće ih imati ni sada. Ako vide prostor za predizborno koaliranje, dobit će zeleno svjetlo. Važna nam je realizacija planova i programa, a ne pozicije i bilo čije uhljebljenje.

Kakvo je Vaše mišljenje o Branku Levačiću i njegovom vođenju Županije punih osam godina?
- Branko Levačić je u dva mandata bio župan i znamo kako se to mora raditi. Uz to, HSLS je ostavio dobre reference - visoke demokratske dosege i izostanak "repova". Levačić je bio izvrstan župan, ali u HSLS-u imamo još ljudi koji mogu raditi taj posao. Kandidata za župana iskristalizirat ćemo početkom 2009. godine, više ne mogu reći.

Što mislite o radu Dražena Bregleca?
- Isto što i o Levačiću. Obojica su vrlo vrijedni i kvalitetni ljudi, članovi HSLS-a s kredibilitetom.

U kakvom ste odnosu s predsjednicom stranke Đurđom Adlešić?
- Jako dobrom. Đurđa Adlešić podržava stav da naše organizacije i ogranci brane interese na lokalnoj razini. Imamo potpunu slobodu procjene i izbora stranaka za suradnju i eventualno koaliranje.SDP, HDZ, HSLS...

Jeli Vam, kao predsjedniku županijskog HSLS-a, nedostatak to što živite u Donjem Vidovcu, a ne u Čakovcu?
- Mislim da nije. Zapravo bi to trebao biti pokazatelj da kvalitetne ljude imamo u svim sredinama, a ne samo u županijskom središtu.HSLS je u Međimurju proveo anketu kojom si je nastojao približiti politička opredjeljenja građana.

Jesu li rezultati tajna?
- Naprotiv. Nisu tajna i kanio sam ih naglasiti u ovoj prilici. Proporcionalno broju stanovnika, proveli smo anketu koja pokazuje da je HSLS definitivno treća politička snaga u Međimurskoj županiji. Najjači je SDP, a drugi je HDZ. Smatramo anketu realnom jer smo je radili na više razina ispitivanja.

Načelniče, navodno je Vaša plaća najniža od svih profesionalnih načelničkih plaća u Međimurskoj županiji...
- To ne znam. Moja bruto plaća je 5.100 kuna, što znači da je neto oko 3.500 kuna. Stvarno je moja plaća najmanja? Nemojte to onda pisati (osmijeh).

Imate privatan posao?
- Imam naslijeđenu poljoprivredu koju radim sa sestrom i bratom. Bez poticaja se od poljoprivrede teško živi, a s poticajem smo u laganom plusu. Sve opet ovisi o godini i vremenskim prilikama. To mi je više obaveza, nego izvor prihoda. Bio sam profesionalni fotograf nekada, a danas mi je fotografija hobi i velika ljubav.

Izvor: List Međimurje

ŠIPOŠ: POLITIČARI BEZ PROFESIJE SU OPASNI

ALDE grupi, trećoj po veličini grupi Europskog parlamenta koju su oformile Europska liberalna stranka (ELDR) i Europska demokratska stranka (EDP), minula dva mjeseca pridružio se Čakovčanin Sven Šipoš. Priliku da stažira i izravno se uvjeri u kompleksnost izazova koje pred zaposlenike stavlja rad u institucijama Europske unije Sven je dobio posredstvom internog natječaja HSLS-a.

U razgovoru za list Međimurje potvrđuje da će iskustva koja prikuplja u Bruxellesu biti od velike važnosti za njegov budući angažman u poslu i politici, ali i širenje osobnih horizonata.

- Priliku doći na stažiranje u Europski parlament dobio sam odmah po završetku studija prava jer HSLS odnedavno ima ugovor s ALDE grupom o slanju mladih kadrova u Europski parlament, kako bi stekli iskustvo i znanja koja će biti potrebna kad se Hrvatska nađe u poziciji zemlje članice. U Bruxellesu sam od 7. rujna i ostajem do polovice prosinca - kaže Sven.

Jesu li ispunjena tvoja očekivanja vezana uz rad i funkcioniranje Europskog parlamenta te angažiranja mladih ljudi i njihova odnosa prema poslu?

- Europski parlament ima 750 zastupnika i zapošljava više tisuća ljudi. Radi se o megastrukturi s ljudstvom jednog manjeg grada. Veliki dio čine mladi stručnjaci, što je i razumljivo jer se upravo od njih očekuje najveća predanost poslu s obzirom da uglavnom nemaju obitelji i to im omogućava prilagodljivost i posvećenost karijeri. Funkcioniranje sustava EP-a na prvi pogled doima se pomalo kaotično, ali čovjek se brzo prilagodi. Naš balkanski duh i snalažljivost ovdje dobro dođu.

Radiš u Odjelu za vanjske poslove. S kim surađuješ?

- Radim s političkim savjetnicima ALDE grupe, od kojih svaki ima svoje područje aktivnosti i usko surađuje sa zastupnicima.

Što spada u tvoj djelokrug poslova?

- Poslovi koje obavljam pretežno su "asistentske" naravi - praćenje sastanaka Odbora za vanjske poslove, Zajedničkog parlamentarnog odbora EU-Hrvatska i drugih, potom izrada izvješća, prijedlozi amandmana akata EP-a, savjetovanje u pitanjima koja se tiču jugoistočne Europe i zapadnog Balkana itd. U Odjelu za umrežavanje radim na organizaciji tzv. "Programa za posjetitelje" putem kojeg se organiziraju posjeti EU Parlamentu za dužnosnike iz zemalja nečlanica. To je odlično iskustvo jer sam često u prilici razgovarati s ljudima koji aktivno sudjeluju u kreiranju europske politike.

Gajiš li ikakva očekivanja po povratku u Čakovec?

- U Čakovec se vraćam početkom prosinca i nakon toga sam, nogometnim žargonom rečeno, "bez kluba". Pošto sam završio pravo, volio bih se, za početak, angažirati u struci jer mišljenja sam da je za bavljenje politikom profesio-nalna baza vrlo bitna. Ona osigurava neovisnost koja je od presudne važnosti. Danas smo u Hrvatskoj, na žalost, svjedoci ogromnom broju političara koji, osim bavljenja politikom - ne znaju ništa drugo. To je vrlo opasno jer političar koji je potpuno ovisan o politici nije posvećen pitanju kako obavljati posao kvalitetno, nego kako taj posao zadržati jačajući time i podložnost korupciji.

S kim stanuješ, kako provodiš slobodno vrijeme?

- Slobodno vrijeme uglavnom provodim istražujući Bruxelles i ostatak Belgije. Stanujem u stanu u crnačkoj četvrti grada s još sedmero stažista i studenata, pa sve više liči na studentski dom. Zajedno kuhamo, putujemo ili se jednostavno okupimo na večer i kujemo planove za budućnost.

Kakav je Bruxelles?

- Grad s tisuću lica. Na ulicama se, osim francuskog, mogu čuti svi jezici i sresti ljudi svih nacija koji sa sobom donose vlastitu kulturu i običaje. Čak 60 posto stanovnika ovog grada su stranci, što je rezultat prisustva međunarodnih organizacija i institucija. Volim reći da, ukoliko nešto ne uspijete pronaći u Bruxellesu - to vjerojatno ni ne postoji.

Izvor: List "Međimurje"

MHL postao punopravan član LYMEC-a

Nakon pune dvije godine intenzivnih napora, Mladi hrvatski liberali primljeni su u članstvo ugledne asocijacije mladih europskih liberala “LYMEC-European Liberal Youth” i postali njihov punopravni član. Svečanost primanja održana je u Bruxellesu za vrijeme održavanja izvanrednog kongresa LYMEC-a.

Izaslanstvo MHL-a predvodio je predsjednik Dario Hrebak, uz glavnu tajnicu organizacije Kristinu Nuić te Svena Šipoša, međunarodnog tajnika MHL-a.